Spasimo Biševo: Je li ovako izgledaju međunarodno zaštićena područja?
Odluka o priključenju „Geoparka" Viški arhipelag u mrežu Svjetskih geoparkova UNESCO-a očekuje se ovog proljeća?!
Građanska inicijativa „Spasimo Bišòvo / Saving Bisevo“ je Ministarstvu zaštite okoliša i energetike uputila RH zahtjev za pojašnjenje razlike između geoparka i područja značajnog krajobraza kako bi pokušali razumjeti zbog čega se ne štiti priroda ovog otočja. Unatoč „zaštiti“, njihove priložene fotografije svjedoče o golemim količinama otpada na otočju, a odgovor Ministarstva objavili su na svojoj Facebook stranici.
Kako navode na svojoj Facebook stranici, članove Građanske inicijative „Spasimo Bišòvo“ zanimalo je koja je razlika između geoparka i područja značajnog krajobraza, odnosno koji bi model zaštite najviše odgovarao otoku Biševu. Uz dopis koji su dostavili Ministarstvu zaštite okoliša i energetike priložili su i fotografije koje najbolje svjedoče o zaštiti krajolika od posebnog značaja – i golemim količinama glomaznog otpada na području tzv. geoparka. Otpad uz more nalazi se u Komiži, dok su fotografije glomaznog otpada, ilegalnih deponija i olupina automobila snimljene na Biševu.
Fotografije: Građanska inicijativa „Spasimo Bišòvo / Saving Bisevo“
Podsjetimo, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za svjetske geoparkove UNESCO-a krajem 2017. godine podnijelo prijavu za uspostavu novog geoparka „Viški arhipelag“ u sklopu mreže Svjetskih geoparkova UNESCO-a, a odluka o priključenju u mrežu Svjetskih geoparkova UNESCO-a očekuje se ovog proljeća.
U nastavku se prenosi odgovor Ministarstva zaštite okoliša i energetike:
„Prema Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13, 15/18 i 14/19), značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje.
U značajnom krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.
Kako bi se određeno područje proglasilo zaštićenim, potrebno je prijedlog za proglašenje poslati Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Prijedlog za proglašenje mogu podnijeti i inicijative i udruge.
Ukoliko Ministarstvo zaključi kako je područje vrijedno i kako bi moglo zadovoljavati kriterije za zaštitu pod određenom kategorijom, pokreće se postupak za proglašavanje zaštićenih područja sukladno člancima 123., 124., 125., 126. i 127. Zakona o zaštiti prirode.
UNESCO Svjetski geoparkovi nisu zaštićeni sukladno Zakonu o zaštiti prirode odnosno na nacionalnoj razini, već su to međunarodno proglašena područja.
Geoparkovi su jedinstvena područja geološke baštine od međunarodnog značaja, gdje se želi prikazati povezanost geološke baštine s drugim aspektima, kao što je prirodna, kulturna i nematerijalna baština.
Cilj programa Svjetskih geoparkova UNESCO-a je zaštita geoloških, geomorfoloških, ali i ostalih vrijednosti geoparka te upravljanje područjem kroz edukaciju i provođenje aktivnosti u skladu s ciljevima održivog razvoja, a na dobrobit lokalne zajednice.
Područja koja postanu članovi Mrežu Svjetskih geoparkova UNESCO-a, taj status dobivaju na četiri godine nakon čega se ponovno vrednuje aktivnosti i rad geoparka (postupak revalidacije), što je vrlo značajan instrument u praćenju kvalitete upravljanja geoparkovima, te inovativan koncept među međunarodno zaštićenim područjima.", stoji u odgovoru Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Građanska inicijativa „Spasimo Bišòvo“ / Ekovjesnik