Kvalitetna prehrana mogla bi spasiti 3,7 milijuna života do 2025. godine
Prekomjerne je težine u 2016. godini bilo čak 1,3 milijarde ljudi, od čega je 650 milijuna ili 13 % svjetskog stanovništva bilo pretilo
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svom najnovijem izvješću tvrdi kako se zdravstvene službe moraju snažnije usredotočiti na osiguravanje optimalne prehrane u svakoj fazi ljudskog života te propisuje akcije kojima će se utjecati na poboljšanje zdravlja svjetske populacije.
Jučer je objavljen novi izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pod nazivom Essential Nutrition Actions: mainstreaming nutrition through the life course u kojem se navode nove smjernice za usmjeravanje ljudske prehrane radi poboljšanja zdravlja svjetske populacije do 2025. godine. Između ostalog, navodi se nužnost osiguravanja adekvatnog unosa željeza i folne kiseline u trudnoći te pružanja savjeta o zdravoj prehrani. Također, navodi se da se zdravstvene službe moraju snažnije usredotočiti na osiguravanje optimalne prehrane u svakoj fazi ljudskog života te se procjenjuje kako bi se ulaganjem u kvalitetniju prehranu do 2025. godine moglo spasiti 3,7 milijuna života.
„Kako bismo pružili kvalitetne zdravstvene usluge i postigli univerzalnu zdravstvenu pokrivenost, prehrana bi trebala postati glavni temelj svih zdravstvenih programa“, izjavila je dr. Naoko Yamamoto, pomoćnica generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije. „Potrebna su nam i bolja prehrambena okruženja koja svim ljudima omogućuju konzumiranje zdrave hrane.“
Osnovni zdravstveni programi u svim dijelovima svijeta trebaju sadržavati savjete o zdravoj prehrani, ali svaka zemlja morati odlučiti koje će smjernice najbolje podržati njihove nacionalne zdravstvene politike, strategije i planove.
Ključne smjernice uključuju: osiguravanje adekvatnog unosa željeza i folne kiseline prije začeća i tijekom trudnoće, odgađanje stezanja pupčane vrpce kako bi se osiguralo da bebe dobiju važne hranjive tvari koje im trebaju nakon rođenja, promicanje i potpora dojenju, davanje savjeta o zdravoj prehrani, posebice o ograničavanju unosa slobodnih šećera kod odraslih osoba i djece te ograničavanju unosa soli radi smanjenja rizika od srčanih bolesti i moždanog udara.
Ulaganje u aktivnosti promicanja zdrave prehrane pomoći će zemljama da se približe svome cilju postizanja univerzalne zdravstvene pokrivenosti - zdravstvene zaštite za sve, kao i ciljeva održivog razvoja. Štoviše, to može pomoći i gospodarstvu jer svaki dolar uložen u poticanje zdrave prehrane lokalnom gospodarstvu vraća čak 16 američkih dolara, ističe se u priopćenju Svjetske zdravstvene organizacije.
Svijet je postigao veliki napredak u prehrani, ali glavni izazovi i dalje postoje. Ostvareno je globalno zaustavljanje zaostajanja u rastu i razvoju (omjer male visine i starosne dobi), pa se od 1990. do 2018. godine učestalost zaostajanja u rastu djece mlađe od 5 godina smanjila s 39,2 % na 21,9 %, odnosno s 252,5 milijuna na 149,0 milijuna djece, premda je napredak u Africi i jugoistočnoj Aziji bio znatno sporiji.
Gojaznost je, međutim, u porastu. Prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine se među djecom u razdoblju od 1990. do 2018. povećala s 4,8 % na 5,9 %, što je porast od preko 9 milijuna djece. Prekomjerna težina i pretilost odraslih osoba također se povećavaju u gotovo svim regijama i zemljama – prekomjerne je težine u 2016. godini bilo čak 1,3 milijarde ljudi, od čega je 650 milijuna ili 13 % svjetskog stanovništva bilo pretilo.
Pretilost je glavni faktor rizika za dijabetes, kardiovaskularne bolesti (uglavnom srčane bolesti i moždani udar), mišićno-koštane poremećaje (posebno osteoartritis poznat još i pod nazivima osteoartroza ili samo artroza - izrazito kronična, progresivna degenerativna bolest zglobova), kao i neke vrste raka (uključujući rak endometrija, dojke, jajnika, prostate, jetre, žučnog mjehura, bubrega i debelog crijeva).
Povećana usredotočenost zdravstvenih službi na zdravu prehranu ključna je za rješavanje oba aspekta „dvostrukog opterećenja“ pothranjenosti. Novo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije predstavlja stoga skup mjera za rješavanje problema pothranjenosti i prekomjerne težine te pruža alat svim zemljama svijeta kojim ove ključne smjernice mogu integrirati u svoje nacionalne zdravstvene i razvojne politike.
S.F. / Ekovjesnik