Krčko podmorje krije vjerojatno posljednje periske na svijetu
„Svjedočimo nestanku vrste“
Niz neveselih činjenica o trenutnom stanju, odnosno brojnosti populacije plemenite periske (Pinna nobilis), endemske i »na papiru« zaštićene vrste školjkaša mogao se jasno čuti na znanstveno-stručnom skupu na kojemu su se, na inicijativu i u organizaciji Eko Kvarnera, u Krku okupili svi najupućeniji domaći stručnjaci, javlja Novi list.
Glavni cilj zanimljivog skupa bilo je davanja doprinosa očuvanju ili bolje rečeno spasu periske i njenog staništa na Jadranu, posebice na njegovom sjevernom djelu, u akavatoriju oko otoka Krka koji je u ovom trenutku ostao možda i jedinim mikrolokalitetom na svijetu na kojemu ima naznaka da bi pokoja iole brojnija kolonija živućih periski još uvijek mogla postojati!
Dva patogena
„Očuvanje bioraznolikosti sve se više prepoznaje kao osnova za koherentno funkcioniranje ekosustava, društva i gospodarstva u cjelini. S ciljem očuvanja bioraznolikosti i povezivanja kopnenih i morskih staništa u cjelovito Natura 2000 područje koje bi obuhvatilo sjeverozapadnu obalu otoka Krka, odnosno područje Riječkog zaljeva, na skupu se razmatra postojeće stanje bioraznolikosti na kopnu i moru, s posebnim osvrtom na stanje populacija strogo zaštićene vrste školjkaša – plemenite periske Pinna nobilis Linneaus 1758“, istaknuo je za Novi list inicijator i moderator ovog stručno-znanstvenog skupa Vjeran Piršić, predstavljajući motive njegove organizacije.
A da je za spas ove endemske vrste školjkaša čiji je pomor započeo 2016. godine (uz španjolske obale zapadnog Sredozemlja) možda već i prekasno, ustvrdila je i dr.sc. Tatjana Bakran-Petricioli, izvanredna profesorica s Biološkog odsjeka zagrebačkog PMF-a koja se po pitanju masovnog pomora periske ondje upitala je li to izdvojeni slučaj, ili pak sad već i neizbježna budućnost na koju trebamo biti pripremni.
„Nažalost, bojim se da je ovo drugo vjerojatnije i da svjedočimo nestanku jedne vrste što u povijesti ovog svijeta nije prvi i jedini takav slučaj, ali je i »slučaj« koji me i kao predstavnicu ljudske vrste i znanstvenicu, duboko žalosti pa i posramljuje, rekla je Bakran-Petricioli. Pomor najvjerojatnije uzrokuju dva patogena – parazit Haplosporidium Pinne i bakterije iz roda Mycobacterium – i to ponekad zasebno, a često i u kombinaciji.
„Uz spomenuta dva patogena, smatram da pomoru periski kumuje i činjenica da je zbog djelovanja nas ljudi morski okoliš u svojevrsnom stresu te da je, na neki način, izgubio imunitet na pojavnosti ovakve vrste“, rekla je dr.sc. Bakran-Petricioli te izrazila svoju bojazan da oporavak ove vrste možda više uopće nije moguć i to zbog toga što, čak ako negdje još uvijek i postoji određeni broj živućih plemenitih periski, najvjerojatnije ih više nema u koncentraciji koja bi omogućila njihovo razmnožavanje, a koje se odvija izbacivanjem spolnih produkata u okolno more.
„Apsurdna je spoznaja do koje znanstvena zajednica dolazi da se za spas periski, kao u ostalom i mnogih drugih ugroženih vrsta, novac danas može dobiti bez problema, ali i da za njihovo proučavanje, u vrijeme kad je ono trebalo biti činjeno, nikad nigdje nije bilo ni financijskih sredstava, niti volje od tijela i institucija koje bi trebale financirati takve radove. Sad smo, i to ne samo mi u Hrvatskoj već u cijeloj Europi i svijetu zapravo u situaciji da smo kao znanstvenici pozvani pomoći, a mi ne znamo kome, a kamoli kako“, oštra je i jasna dr.sc. Tatjana Bakran-Petricioli.
- Foto: Marinko Babić
Potraga za periskama
O brzini širenja pomora plemenitih periski na Jadranu govorili su i dr.sc. Tomislav Šarić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, dr.sc. Andrej Jaklin iz Centra za istraživanje mora Rovinj koji djeluje pri Institutu »Ruđer Bošković« te biologinja Milvana Arko-Pijevac iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka koja je predstavila aplikaciju »Plavo oko« zahvaljujući kojoj se svaki ronilac, kupač ili nautičar na vrlo praktičan način može informirati o svemu s čime se susretne u i oko mora.
S ciljem utvrđivanje pravog stanja stvari u podmorju Bodulije, zajedno s velikom organiziranom akcijom čišćenja podmorja u okrilju akcije »Krčko podmorje 2020«, organizirano je i istraživanje podmorja zapadnog djela otoka i to s ciljem bilježenja eventualne prisutnosti periski, kao i utvrđivanja stanja njihova zdravlja.
Znanstvenici traže pomoć građana
„Jedan od važnijih ciljeva ovog skupa jest i motivacija najšire javnosti, posebice ronilaca te onih koji tek rekreativno, s maskom i disalicom na licu razgledavaju podmorje da pomognu znanstvenicima u lociranju i bilježenju prisutnosti periski, i to uz pomoć aplikacije »Plavo oko« koja je već dokazala svoju korisnost u praćenju prisutnosti, odnosno nestajanja ove zaštićene vrste morskog organizma“, napomenuo je Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera.
Najavio je i da će, po zvršetku konferencije, javnost biti upoznata s svim novim spoznajama o temi, ili bolje rečeno problemu, koji bi nas sve trebao zabrinuti već i zbog toga što se nestankom pojedinih vrsta uvelike narušava osjetljiva ravnoteža i opstojnost svakog, pa tako i podmorskog staništa.
Mladen Trinajstić – Novi list / Ekovjesnik