Znanstvenici za klimu upozoravaju na krajnju ozbiljnost najnovijeg izvješća IPCC-a

Institucijama hrvatske zakonodavne i izvršne vlasti upućena pitanja povodom izlaska AR6 1. radne skupine IPCC-a

Znanstvenici za klimu – Hrvatska u ponedjeljak su Vladi RH, Uredu predsjednika RH, Saborskom odboru za zaštitu okoliša i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja uputili dopis povodom izlaska 6. izvješća 1. radne skupine Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC).

Najnovije, šesto izvješće 1. radne skupine Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) donosi dosad najalarmantniju, ali i najjasniju sliku o stanju klimatskih promjena, njihovim uzrocima i mogućim rješenjima. U njemu se iznose aktualne procjene koje su od velike važnosti za razumijevanje klimatskog sustava i klimatskih promjena, a temelje se na najnovijim dostignućima znanosti o klimi i kombinaciji vjerodostojnih paleoklimatskih dokaza, unaprijeđenom poznavanju klimatskih procesa te simulaciji globalnih i regionalnih klimatskih modela. Integralno izvješće IPCC-a i sažetak za donositelje odluka nalazi se na sljedećoj poveznici – AR6 Climate Change 2021: The Physical Science Basis.

Sadržaj dopisa Znanstvenika za klimu i pitanja postavljena institucijama hrvatske zakonodavne i izvršne vlasti u nastavku prenosimo u cijelosti:

Poštovani, povodom izlaska 6. izvješća 1. radne skupine Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), a s obzirom na klimatske aktivnosti službene RH, koje smo više puta ocijenili nedovoljnima (uz određene iznimke), slobodni smo vam uputiti niz pitanja, kategoriziranih prema ključnim porukama tog izvješća. Od svih adresiranih institucija zahtijevamo odgovore u pisanom obliku.

Inicijativa Znanstvenici za klimu – Hrvatska nastala je na temelju Apela znanstvenika RH za sustavnu klimatsku akciju, koji je potpisalo preko 550 hrvatskih znanstvenica/ka svih profila i disciplina (u prilogu članka), koji djeluju u našoj zemlji i inozemstvu. Apel je u siječnju 2020. uručen Vladi RH, Uredu predsjednika, Saboru i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. U skladu s tim Apelom, ali i u skladu s našim temeljnim poimanjem društvene uloge znanstvenika te njihove odgovornosti u usmjeravanju i oblikovanju djelovanja temeljenog na najboljim raspoloživim znanstvenim spoznajama, osjećamo se dužnima upozoriti na krajnju ozbiljnost izvješća IPCC-a te još jednom zahtijevati sustavno i usklađeno djelovanje svih institucija zakonodavne i izvršne vlasti RH, svake u okvirima svojih nadležnosti. Smatramo to dužnošću svih nas, i to ne samo prema našoj zemlji, nego i čovječanstvu u cjelini, osobito prema nadolazećim generacijama.

U prilogu vam još jednom šaljemo i naš Apel za sustavnu klimatsku akciju, zajedno s potpisima znanstvenika. Kao što smo više puta naglasili i u samom Apelu, stojimo vam na raspolaganju.

Ključne poruke 6. izvješća 1. radne skupine IPCC-a i pitanja:

A Trenutno stanje klime

Poruka A.1. Nedvojbeno je da su ljudskim utjecajem zagrijane atmosfera, ocean i kopno. To je uzrokovalo široko rasprostranjene i brze promjene u atmosferi, oceanu, kriosferi i biosferi.

Komentar: Ni Hrvatska nije izuzeta iz klimatskih promjena. Štoviše, klimatska je kriza sve izraženija u našoj zemlji. Istina je da je Hrvatska malena zemlja, čije su emisije ugljikovog dioksida u apsolutnim vrijednostima zanemarive u odnosu na neke druge zemlje. No, što se tiče emisija po glavi stanovnika, vidimo da nismo nimalo nevini. Mi jesmo mala zemlja, ali u globalnom kontekstu smo dužni preuzeti svoj dio odgovornosti. Štoviše, u tom se kontekstu treba prisjetiti i da smo geografski smješteni u sredozemnom bazenu, koji je prepoznat kao jedna od globalnih ‘vrućih točaka’, o čemu je posebno detaljno izvijestila Unija za Mediteran (UfM) 2020. godine.

Poruka A.2. Razmjeri recentnih promjena klimatskog sustava u cjelini te trenutno stanje mnogih aspekata klimatskog sustava su bez presedana tijekom mnogih stoljeća pa i mnogih tisućljeća.

Komentar: U Hrvatskoj svjedočimo poremećajima mnogih aspekata klimatskog sustava, koji narušavaju način života, na kakvog je naše stanovništvo naviknuto. Osobito se to odražava na poljoprivredu, ali i mnoge druge grane gospodarske djelatnosti. Tigrasti komarci su odavno sasvim uobičajena pojava, a oni su samo jedna od mnogih invazivnih vrsta što negativno utječu na zdravstvo, ali i bioraznolikost. Predviđaju se sve češće i dulje suše, koje u perspektivi vode dezertifikaciji. Razina mora zamjetno raste, što već sada ugrožava plodnu deltu Neretve. Ne obuzdamo li klimatske promjene, migracije će se zaoštriti i eksplodirati. Projekcije investicijskih banaka pokazuju da će klimatske promjene uzrokovati značajne migracije stanovništva iz mediteranskih zemalja, uključujući i RH.

Poruka A.3. Klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem već utječu na mnoge vremenske i klimatske ekstreme u svim regijama svijeta. Dokazi o uočenim promjenama u ekstremima kao što su toplinski valovi, obilne oborine, suše i tropski cikloni, a osobito njihovo pripisivanje ljudskom utjecaju, ojačali su od Petog izvješća (AR5).

Komentar: Klimatske promjene su već do sada uzrokovale zagrijavanje Sredozemlja za +1,5 °C u odnosu na predindustrijsko doba. Najzornije posljedice su povećanje učestalosti obilnih oborinskih događaja, koji su uzrokovali poplave, intenzivne i dugotrajne suše, dugotrajni, sve učestaliji i vrlo intenzivni toplinski valovi, koji dovode do obaranja temperaturnih ekstrema. Požari, poplave, zaslanjenje riječnih ušća, zamjetno narušavanje morske i kopnene bioraznolikosti, tek su neke od posljedica klimatske krize u koju smo duboko uronili.

Poruka A.4. Unaprijeđeno poznavanje klimatskih procesa, paleoklimatski dokazi te odzivi klimatskog sustava na rastuće radijativno forsiranje daje najbolju procjenu klimatske osjetljivosti u iznosu od 3 °C, s užom raspodjelom u odnosu na procjenu iznesenu u AR5.

Komentar: Na području RH, ali i izvan nje djeluju vrhunski znanstvenici, koji se posredno ili neposredno bave klimatskim promjenama, njihovim uzrocima, kao i utjecajima na prirodu, okoliš, društvo, gospodarstvo, financije, sigurnost itd. Mnogi od tih znanstvenika su uključeni u djelovanje međunarodnih organizacija i tijela poput IPCC-a. Smatramo da je njihovo akumulirano znanje, kao i njihovi kontakti, od neprocijenjive vrijednosti.

Pitanja i zahtjevi uz A:

1. Koji će koraci, u kojem roku te korištenjem kojih resursa biti detaljno istraženi utjecaji klimatskih promjena na RH, u lokalnom, ali i regionalnom te globalnom kontekstu?
2. Kolike su dosadašnje prirodne, financijske i socijalne štete uzrokovane klimatskim promjenama? Koji su planovi za smanjenje tih šteta u budućnosti?
3. Zahtijevamo detaljno popisivanje dosadašnjih klimatskih promjena na području RH, uz njihovo dovođenje u širi geografski kontekst. Tome treba pridodati i kratkoročne i dugoročne projekcije promjena u budućnosti.
4. Kad će, u kolikoj mjeri te na koje načine, institucije zakonodavne i izvršne vlasti u procese donošenja klimatski relevantnih odluka iskoristiti znanstvenike, čija su istraživanja posredno ili neposredno usmjerena prema različitim aspektima klimatskih promjena i klimatske krize?

​B Moguće klimatske budućnosti

Poruka B.1. Svi razmotreni emisijski scenariji pokazuju da će globalna površinska temperatura nastaviti rasti najmanje do sredine XXI. stoljeća. Globalno zagrijavanje od 1,5 °C i 2 °C će biti premašeno tijekom XXI. st. ako u narednim desetljećima ne dođe do radikalnih redukcija emisija ugljikovog dioksida (CO2) i ostalih stakleničkih plinova.

Komentar: Istina je da je Hrvatska malena zemlja, čije su emisije ugljikovog dioksida u apsolutnim vrijednostima zanemarive u odnosu na neke druge zemlje. Na globalnoj razini, Hrvatska doprinosi tek s 0,05 % emisija CO2. No, što se tiče emisija po glavi stanovnika, one iznose 4,61 t CO2 po stanovniku (podatak Svjetske banke za 2019.), dok je globalni prosjek 4,48 t CO2 po stanovniku (podatak Svjetske banke za 2018.). Hrvatska jest mala zemlja, ali u globalnom kontekstu smo dužni preuzeti svoj dio odgovornosti.

Poruka B.2. Mnoge promjene u klimatskom sustavu se pojačavaju zbog neposrednog utjecaja globalnog zatopljenja. One uključuju povećanje učestalosti i intenziteta ekstremnih vrućina, morskih toplinskih valova te obilnih oborina, poljoprivrednih i ekoloških suša u nekim regijama te udjela intenzivnih tropskih ciklona, kao i smanjenja Arktičkog leda, snježnog pokrova i permafrosta.

Komentar: Kao što smo već komentirali, klimatske promjene već sada imaju znatan negatiivan utjecaj na mnoge aspekte gospodarske djelatnosti, ali i zdravstva te stanja okoliša i prirode u Republici Hrvatskoj.

Poruka B.3. Predviđa se da će produljeno globalno zatopljenje dovesti do intenziviranja globalnog kruženja vode, uključujući njegovu varijabilnost, globalnu monsunsku precipitaciju i razmjere vlažnih i sušnih događaja.

Komentar: Sve navedene promjene su već sada vrlo evidentne na području Republike Hrvstake, s perspektivom intenziviranja u bliskoj budućnosti.

Poruka B.4. U scenarijima se s rastućim emisijama CO2 predviđa smanjenje učinkovitosti oceanskih i kopnenih odljeva ugljika s obzirom na usporenje akumulacije CO2 u atmosferi.

Komentar: Iako se ovdje radi o globalnom aspektu emisija, Hrvatska, kao dio svijeta, doprinosi i stoga mora preuzeti dio odgovornosti. 

Poruka B.5. Mnoge promjene uzrokovane prošlim i budućim emisijama stakleničkih plinova su nepovratne kroz stoljeća i tisućljeća, a to se osobito odnosi na promjene u oceanu, ledenim plohama i globalnoj razini mora.

Komentar: Iako se ovdje radi o globalnom aspektu emisija, Hrvatska, kao dio svijeta, doprinosi i stoga mora preuzeti dio odgovornosti. 

Pitanja i zahtjevi uz B:

1. Što Hrvatska namjerava poduzeti kako bi smanjila svoje emisije CO2 po glavi stanovnika?
2. Zahtijevamo kvantificiranje utjecaja aktivnosti RH na globalne aspekte klimatskog sustava te na osmišljavanje mjera minimizirnja tih utjecaja.

C Klimatske informacije za procjenu rizika i regionalnu prilagodbu

Poruka C.1. Prirodni pokretači i interna varijabilnost će oblikovati ljudskim djelovanjem uzrokovane promjene, osobito na regionalnim razinama i u bliskoj budućnosti, s malim učinkom na stoljetno globalno zatopljenje. Te modulacije je važno uzeti u obzir u planiranju čitavog raspona mogućih promjena.

Komentar: Klimatska varijabilnost je već sada znatno narušena na razini RH te se očekuje daljnje intenziviranje tih poremećaja, što posljedično dovodi do povećanja nepredvidljivosti vremenskih prilika, kao i znatnog povećanja vezanih rizika te šteta. To se odražava na kvantitativne parametre, ali i na neposredan osjećaj ljudi koji žive od poljoprivrede i drugih djelatnosti koje su neposredno ovisne o klimatskoj varijabilnosti.

Poruka C.2. Uz daljnje globalno zatopljenje, predviđa se da će se u svakoj regiji događati sve više istodobnih i višestrukih promjena u pokretačima klimatskih utjecaja. Promjene u nekoliko pokretača klimatskih utjecaja bile bi raširenije pri zatopljenju od 2 °C u odnosu na 1,5 °C te još raširenije i izraženije pri višim razinama zatopljenja.

Komentar:  U tom je kontekstu, kao mediteranska zemlja, Hrvatska posebno osjetljiva, što je detaljno elaborirano u izvještaju UfM-a iz 2020. godine te u proizlazećim dokumentima, koji se specifičnije odnose na Hrvatsku.

Poruka C.3. Ne mogu se isključiti ishodi male vjerojatnosti, poput kolapsa ledenog pokrova, nagle promjene cirkulacije oceana, neki složeni ekstremni događaji i zagrijavanje znatno veće od procijenjenog, vrlo vjerojatnog raspona budućeg zagrijavanja. Oni su također dio procjene rizika.

Komentar:  Vrlo je važno prepoznati ulogu Hrvatske u tim globalnim procesima te kvantificirati utjecaje.

Pitanja i zahtjevi uz C:

1. Zahtijevamo osnivanje znanstvenog kriznog stožera, čija bi uloga bio transfer najboljih raspoloživih znanstvenih spoznaja s područja klimatskih promjena u učinkovite klimatske politike.
2. Na koji način i u kojem roku će RH kvantificirati poremećaje varijabilnosti svih aspekata klimatskog sustava te posljedica tih poremećaja?
3. Koje će mjere biti donesene na temelju spoznaja nastalih u okviru djelovanja pod (b)?
4. Na koji način će se nadoknađivati štete uzrokovane klimatskim promjenama?
5. Zahtijevamo i hitno ukidanje svih oblika pogodovanja energetici i prometu temeljenom na fosilnim gorivima, kroz pravednu, ali rapidnu i odlučnu transformaciju energetskog i prometnog sektora. To se odnosi na sva fosilna goriva: ugljen, naftnu i njene derivate, kao i plin.

D Ograničavanje budućih klimatskih promjena

Poruka D.1. Iz perspektive prirodnih znanosti, ograničavanje globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem na određenu razinu zahtijeva ograničavanje kumulativnih emisija CO2, dostizanje barem neto nulte emisije CO2, zajedno s radikalnim smanjenjem emisija drugih stakleničkih plinova. Radikalno, brzo i trajno smanjenje emisija metana također bi ograničilo učinak zagrijavanja koje je posljedica smanjenja onečišćenja aerosolima i poboljšalo bi kvalitetu zraka.

Komentar: Prepoznajemo, pratimo i pozdravljamo sve pozitivne institucionalne korake. Međutim, i dalje su ti koraci nedovoljno odlučni te ih karakterizira nedostatna ambicija i posvećenost. Republika Hrvatska ima službenu analizu klimatskih promjena u razdoblju od 1960. do 2010. godine, kao i neke neslužbene analize (npr. onu izrađenu u okviru projekta Meteoadriatic). Također, RH redovito (iako ponekad uz kašnjenja, na koja smo također ukazivali) podnosi nacionalna izvješća prema Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime (UNFCCC), koja sadrže i klimatske scenarije i procjene ranjivosti po sektorima te mjere prilagodbe. Dakle, barem djelomični podaci postoje, ali dolazi do znatnih problema pri pretakanju tih podataka u propise. Tijekom zadnjih godina donesen je čitav niz dokumenata i propisa, čije smo donošenje nastojali pratiti i trudili smo se reagirati na njih. Nažalost, u svemu tome nalazimo vrlo malo prave ambicije, kakva nam je potrebna kako bismo se pravilno i dovoljno snažno oduprijeli klimatskim promjenama, čije posljedice naša zemlja već dugo osjeća, a svake godine su njihove posljedice sve ozbiljnije.

Poruka D.2. Scenariji s niskim ili vrlo niskim emisijama stakleničkih plinova (SSP1-1.9 i SSP1-2.6) dovode do vidljivih učinaka na koncentracije stakleničkih plinova i aerosola u roku od nekoliko godina, te na kvalitetu zraka, u odnosu na scenarije visokih i vrlo visokih emisija stakleničkih plinova (SSP3-7.0 ili SSP5-8.5). Prema tim kontrastnim scenarijima, uočljive razlike u trendovima globalne površinske temperature počele bi izlaziti iz prirodnih varijacija unutar 20-ak godina, a tijekom duljih vremenskih razdoblja za mnoge druge klimatske utjecaje (visoka pouzdanost).

Komentar: Iako se ovo odnosi na globalne trendove,  važno je u tom kontekstu kvalitativno prepoznati te kvantificirati utjecaje RH. U tome ključnu ulogu moraju odigrati znanstvenici iz područja geofizike, specifično atmosferske fizike, meteorologije i klimatologije te se očekuje intenzivan transfer njihovih spoznaja u učinkovite klimatske politike.

Pitanja i zahtjevi uz D:

1. Zahtijevamo hitno preispitivanje svih klimatski relevantnih propisa, strategija i planova te njihovo usklađivanje sa zahtjevima 6. izvješća IPCC-a. Taj zahtjev se odnosi na sve razine, od lokalne do državne.
2. U kojoj mjeri te na koji način institucije zakonodavne i izvršne vlasti namjeravaju uključiti znanstvenike relevantne ekspertize u procese donošenja odluka, usmjerenih prema kvalitetnim i učinkovitim klimatskim politikama

Dopis u ime Inicijative Znanstvenici za klimu - Hrvatska potpisuju dr. sc. Nikola Biliškov i dr. sc. Dubravka Vitali Čepo.

Znanstvenici za klimu / Ekovjesnik

• Naslovna fotografija: Changing - Alisa Singer / www.environmentalgraphiti.org

 

2050. je sve bliža. Što nam je činiti kako bismo izbjegli najcrnji scenarij?

Film „Kakva će biti klima u Europi 2050. godine?“ nastao je u okviru europskog projekta European Climate Prediction system (EUCP) kako bi se široj javnosti na pristupačan način predstavile klimatske promjene koje se očekuju u Europi 2050. godine.