WWF o izlijevanju nafte na obalama Sirije
Drugo veliko izlijevanje nafte u regiji ove godine
Svjetski fond za prirodu (WWF) duboko je zabrinut zbog izlijevanja nafte koje se dogodilo u Siriji prije tjedan dana. Ovaj incident koji se mogao spriječiti imat će trenutne i dugoročne učinke na obalne ekosustave i osjetljive zajednice na tom području.
Naftna mrlja veličine 800 km2, nakon drugog veliko izlijevanje nafte u regiji ove godine, prijeti obalama Cipra i Turske s potencijalno razornim posljedicama po morsku bioraznolikost i ekosustave. O razmjeru katastrofe svjedoče nedavni satelitski snimci koje je Orbital EOS analizirao za WWF. Izlijevanje nafte predstavlja ozbiljnu opasnost za obalne zajednice čija egzistencija ovisi o turizmu i morskim resursima.
Izlijevanje je poteklo iz Sirije, gdje je, prema lokalnim izvješćima, puknuće spremnika na termoelektrani Baniyas dovelo do izlijevanja velikih količina goriva u more, a pogodilo je i nekoliko općina koje su već počele s postupcima čišćenja. Spremnik koji curi bio je napunjen s 15.000 tona goriva, navodi sirijska državna novinska agencija SANA.
- Naftna mrlja snimljena 31. kolovoza 2021. - Orbital EOS Analysis
„Pozivamo sve pogođene zemlje da djeluju brzo i dodijele sredstva kako bi se moglo provesti učinkovito čišćenje pogođenih područja te izbjeglo daljnje rasipanje i zagađenje netaknutih staništa i morskih vrsta. Mediteranske zemlje moraju poduzeti snažne mjere usmjerene na obnovu i osiguranje zastarjele naftne i plinske infrastrukture kako bi se spriječili daljnji incidenti ove vrste koji utječu na vitalne ekosustave i ugrožene zajednice”, rekao je Mauro Randone, koordinator Programa održivog plavog gospodarstva pri Mediteranskoj inicijativi WWF -a.
Nedavna nesreća je podsjetnik na velike rizike povezane s vađenjem i preradom ugljikovodika u poluzatvorenom bazenu Mediterana, koji ne dopušta raspršivanje nafte i gdje posljedice takvih nesreća mogu izazvati dugoročne negativne posljedice na obalne ekosustave i zajednice.
„Ovo je još jedan u nizu podsjetnika kakvu trajnu opasnost za društvo predstavlja oslanjanje na ugljikovodike. Za opstanak ljudske vrste ključno je da prestanemo koristiti fosilna goriva i razvoj temeljimo na drugim izvorima energije, prije svega onim obnovljivim. Mislim da ne treba dodatno naglašavati što bi ovakva havarija u Jadranu značila za ekonomije obalnih zajednica i ljude koji od mora žive“, zaključio je Mosor Prvan, voditelj morskog programa u WWF Adriji.
- Naftna mrlja snimljena 31. kolovoza 2021. - Orbital EOS Analysis
WWF stoga poziva mediteranske zemlje da:
- postupno ukinu postojeće i zabrane nove projekte istraživanja, vađenja i prerade nafte i plina u regiji na način koji odražava ciljeve Pariškog sporazuma, te osiguraju da daljnja ulaganja ne budu usmjerena na razvoj nafte i plina;
- usvoje dugoročnu energetsku viziju postavljanjem jasnih ciljeva za buduću uporabu energije i istraživanjem alternativnih izvora energije za naftu i plin;
- rade s relevantnim međunarodnim organizacijama radi razmjene iskustava i učenja iz drugih zemalja u vezi s opskrbom energijom, pristupom i učinkovitom uporabom;
- primjene jače propise za sprječavanje takvih nesreća, posebice ratifikacijom i učinkovitom provedbom relevantnih protokola Barcelonske konvencije (uključujući Protokol na moru, Protokol o izvorima s kopna, Protokol o sprječavanju i hitnim slučajevima).
Ekovjesnik