Glasajte za Pticu godine 2022.
Glasanje se zaključuje u srijedu 16. veljače
Udruga Biom poziva vas da se priključite izboru za Pticu godine 2022. u kojem svoj glas možete dati jednoj od tri nominirane - sovi ušari (Bubo bubo), jarebici kamenjarki (Alectoris graeca) ili glavatoj patki (Aythya ferina).
Ornitolozi Udruge Biom iz Zagreba i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka i ove su godine nominirali tri ptičje vrste koje konkuriraju za izbor Ptice godine 2022. Sudjelovanje u izboru otvoreno je svim ljubiteljima ptica putem sljedeće poveznice, a glasanje će se zaključiti u srijedu 16. veljače 2022., nakon čega slijedi objava rezultata.
Jarebicu kamenjarku (Alectoris graeca) u žargonu neki nazivaju i kraljicom krša jer voli otvorene prostore kamenjara ispresijecane grmljem i drvećem. Rano ujutro može se vidjeti (i čuti) dok se glasa sa suhozida ili isturenog kamenja svojim karakterističnim teritorijalnim zovom. Hrani se uglavnom raznim biljkama, sjemenkama i bobicama, ali i kukcima i njihovim ličinkama. Društvena je i uglavnom obitava na tlu, od opasnosti bježi brzim trkom, a samo u iznimnim okolnostima leti. I gnijezdo radi na tlu, ono je mala nakupina vegetacije dobro skrivena od pogleda. Stanarica je pa ju možemo vidjeti tijekom čitave godine. U Hrvatskoj je prisutna od viših dijelova Istre sve do krajnjeg juga, uključujući i dio otoka. Ipak, vrsta je sve ugroženija zbog gubitaka odgovarajućih staništa. Napuštanjem ruralnih područja, odnosno poljoprivrede i stočarstva, sve više dolazi do zarastanja krških travnjaka i propadanja lokvi. Proglašenjem jarebice kamenjarke za pticu godine podizali bismo svijest o važnosti očuvanja suhih krških travnjaka koji su njezin dom.
- Jarebica kamenjarka (Alectoris graeca) / Pixabay
Ušara (Bubo bubo) je druga po veličini vrsta sove u svijetu koja je ime dobila po karakterističnim velikim čupercima na glavi koji podsjećaju na uši (iako s njima nemaju veze). Par je monogaman i ptice ostaju zajedno čitav život, a kada uspostave svoj teritorij, njega također ne mijenjaju. Gnijezdi se na liticama, strmcima, kamenolomima, a rjeđe na stablima ili tlu. Hrani se raznolikim plijenom poput kukaca, riba, gmazova, ptica i zečeva što ju čini važnim dijelom ekosustava. Rasprostranjena je duž cijelog priobalja te u Dalmatinskoj zagori, Lici i Gorskom kotaru, a gnijezdi se i na većini otoka, dok je u kontinentalnom dijelu Hrvatske lokalno rasprostranjena, najčešće u kamenolomima i njima sličnim staništima. Mnogo je razloga zašto je ugrožena: stradavanje od strujnog udara na električnim vodovima, krivolov, namjerno ili slučajno trovanje. Zbog nestanka stočarstva i poljodjelstva nestaju i otvorena staništa na kojima lovi, a na područjima s razvijenim penjačkim turizmom dolazi do njezina uznemiravanja tijekom gniježđenja. Vrijedni volonteri diljem Hrvatske već pet godina prate svoje lokalne parove ušara, a odabirom ušare za pticu godine dodatno bismo podizali svijest o svim navedenim prijetnjama s kojima se susreće te bismo širili volontersku mrežu čuvara ove najveće europske sove.
- Sova ušara (Bubo bubo) / Pixabay
Glavata patka (Aythya ferina) spada u skupinu patka ronilica iz čega nam je odmah jasno kako hranu pronalazi zaranjanjem čitavim tijelom ispod površine vode. U Hrvatskoj je redovita gnjezdarica, preletnica i zimovalica, a obitava na jezerima i močvarama. Trend populacije je u opadanju, a kao i za većinu vrsta ptica, najveću prijetnju za opstanak vrste predstavljaju promjene u staništu. Promjene u upravljanju ribnjacima i zarastanje močvara, ali i krivolov uvelike smanjuju njezinu brojnost. No to nije jedini problem s kojim se suočava ova vrsta. Postojeće klimatske promjene čine vodene površine slanijima te kao takve postaju neprikladne za gniježđenje glavate patke. Dugogodišnjim prikupljanjem podataka u sklopu najveće volonterske akcije prebrojavanja ptica vodarica u svijetu – International Waterbird Census utvrđeno je kako je broj mužjaka veći u odnosu na ženke. Jedan od sigurnih razloga za takav omjer je činjenica da su ženke lak plijen za predatore tijekom sezone gniježđenja kada sjede na jajima. Proglašenjem glavate patke za pticu godine podizali bismo svijest o ozbiljnim globalnim problemima kao što su promjene u vodenim staništima i klimatske promjene.
- Glavata patka (Aythya ferina) / Pixabay
Podsjetimo, izbor za pticu godine u Hrvatskoj je prvi put proveden 2016. godine, kada je tom titulom proglašena bregunica (Riparia riparia). Izbor je ponovno održan 2018. godine, koja je proglašena godinom čigre, s fokusom na crvenokljunu čigru (Sterna hirundo) i malu čigru (Sternula albifrons). Ptica godine 2019. bila je prepelica (Coturnix coturnix), dok je kao Ptica godine 2020. izabrana zlatovrana (Coracias garrulus). Lastavica (Hirundo rustica) je bila uvjerljiva pobjednica izbora za Pticu godine 2021.
- Lastavica (Hirundo rustica) je dobro poznata i raširena vrsta kojoj, nažalost, brojnost opada niz godina uslijed smanjenja broja letećih kukaca kojima se hrani. Pad brojnosti lastavičinog plijena posljedica je pojačanog korištenja pesticida u poljoprivredi u proteklih pedeset godina, kao i česti slučajevi uništavanja njihovih gnijezda koja često rade na mjestima koja ne odgovaraju ljudima. / Udruga Biom
- Udruga Biom / Ekovjesnik