Do 2040. Beč namjerava modernizirati sve gradske bolnice

Glavni grad Austrije ulaže u sanaciju i obnovu gradskih bolnica

Glavni grad Austrije uložit će milijarde eura u sanaciju i obnovu gradskih zdravstvenih ustanova. Fokus će biti i na zaštiti okoliša te će se pritom osigurati najviši standardi energetske učinkovitosti.

„Zdravstvena skrb jedno je od glavnih područja u koja ulažu brojni gradovi. Pandemija koronavirusa ukazala je na važnost funkcionalnog lokalnog zdravstvenog sustava te brze, učinkovite i kvalitetne zdravstvene skrbi, za što je potrebna vrhunska infrastruktura“, naglasio je član bečkog gradskog poglavarstva za zdravstvo Peter Hacker.

Kako bi u skladu s tehnološkim napretkom i porastom broja stanovnika to osigurao u narednim desetljećima, glavni grad Austrije ulaže u sanaciju i obnovu gradskih bolnica.

U sklopu dosad najvećeg i najopsežnijeg investicijskog programa udruženje zdravstvenih ustanova grada Beča Wiener Gesundheitsverbund modernizirat će svoje ustanove do 2040. godine. Austrijska prijestolnica još je prije nekoliko godina započela modernizaciju zdravstvenog sustava. U prvoj fazi, koja je već završena, smanjen je broj bolnica i nekoliko manjih spojene su u veće, a otvaranjem centara kompetencija poboljšane su medicinske usluge. Tako glavni grad Austrije ima sedam gradskih bolnica, a središnju zdravstvenu ustanovu grada čini Bečka opća bolnica. Do 2030. godine planirane su investicije u visini od 3,3 milijarde eura iz bečkog gradskog proračuna, a pored toga modernizacija će se financirati i sredstvima iz Bečkog zdravstvenog fonda.

Prilikom sanacije i obnove zgrada fokus će biti i na zaštiti okoliša te će se osigurati najviši standardi energetske učinkovitosti kako bi se do 2040. godine ostvarila nulta stopa emisija stakleničkih plinova.

„Neke bolničke zgrade stare su oko 100 godina. Na ovaj ćemo ih način opremiti za budućnost i uložiti u infrastrukturu, kazao je član poglavarstva za zdravstvo. To će se pozitivno odraziti i na 30.000 djelatnika koji se svakodnevno brinu o zdravlju građana. Svaki bi Bečanin 2040. godine trebao imati pristup najsuvremenijoj medicini, bez obzira na dob, podrijetlo ili primanja.“ – istaknuo je Peter Hacker.

EurocommPR / Ekovjesnik

 

Stručnjaci upozoravaju na sve veći broj djece i mladih koji piju zaslađena pića

Nova analiza prehrambenih navika djece i adolescenata iz 185 zemalja svijeta otkrila je da su 2018. mladi u prosjeku konzumirali gotovo 23 posto više zaslađenih pića u  odnosu na 1990. godinu. „Naša otkrića trebala bi izazvati uzbunu u gotovo svakoj naciji u svijetu“, ističu istraživači sa Sveučilišta Tufts u Bostonu.