Povratna naknada za ambalažu u Hrvatskoj najniža u EU-u

Uvođenjem eura od 1. siječnja 2023. povratna naknada u Hrvatskoj iznosi 0,07 eura, odnosno sedam centi

Europske i hrvatske okolišne organizacije pozivaju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na povećanje povratne naknade za ambalažu od pića koja je sramotno najniža u Europskoj uniji, izvijestila je Zelena akcija.

Kako bi se zajamčila visoka stopa prikupljanja i maksimalna količina materijala za recikliranje u lokalnoj industriji, opravdana minimalna vrijednost povratne naknade u Hrvatskoj trebala bi iznositi 10 umjesto sedam centi.  

Udruge za zaštitu okoliša, koje su dio Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj, zajedno s platformom Reloop i mrežom European Environmental Bureau ističu kako je potrebno unaprijediti postojeći model kružnog gospodarstva u Hrvatskoj. 

Naime, u Hrvatskoj je 2006. godine uveden sustav povratne naknade za ambalažu od pića te je tako stvoren model odvojenog prikupljanja otpada. On garantira veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže od pića i omogućuje kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike. Budući da je u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine službena valuta euro, iznos povratne naknade od 50 lipa sada iznosi tek 0,07 eura (sedam centi), što je najniži iznos povratne naknade u EU-u.

U Finskoj, ovisno o veličini ambalaže i materijalu, iznos varira između 0,10 i 0,40 eura, dok u Njemačkoj i Nizozemskoj iznosi 0,25 eura

Udruge smatraju da iznos od sedam centi ne predstavlja dovoljno snažnu motivaciju za povrat takve vrste ambalaže. Povratna naknada pokazala se ključnim mehanizmom u modelima sakupljanja ambalažnog otpada budući da dovoljno visok iznos može stvoriti snažnu financijsku motivaciju za potrošače.

Udruge također pozivaju Ministarstvo na proširenje sustava tako da obuhvati i jednokratnu ambalažu od pića veću od tri litre te drugu ambalažu tekućih jestivih proizvoda, tekućih kozmetičkih proizvoda i proizvoda za čišćenje. Upravo sustav povratne naknade garantira veću stopu povrata otpadne ambalaže, a veća naknada garantira još veći povrat. 

Važno je naglasiti kako povratna naknada nije dio cijene proizvoda budući da se iznos naknade u potpunosti nadoknađuje potrošačima ukoliko se ambalaža vrati na mjesto preuzimanja. Iznos naknade trebao bi biti postavljen na temelju socio-ekonomskih uvjeta zemlje u kojoj je takav sustav primijenjen. 

Članice Platforme za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom u Hrvatskoj koje potpisuju priopćenje su Zelena akcija, Zelena Istra, Sunce - Split, TerraHub Croatia, Eko Zadar, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Institut Plavi svijet.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

30 milijuna komada „R-Coeur“ staklene ambalaže za poticanje ponovne upotrebe

Od svibnja 2025. više od 16 milijuna Francuza moći će kupovati potrošačke proizvode u staklenoj ambalaži za višekratnu upotrebu u supermarketima četiri regije „Velikog sjeverozapada“. Riječ je o prvom koraku prema uvođenju ponovne upotrebe staklene ambalaže na nacionalnoj razini u okviru projekta ReUse, koji je s ciljem ubrzavanja transformacije načina proizvodnje, distribucije i potrošnje pokrenuo Citeo.

Irska od 1. veljače pokrenula sustav povratne naknade

Irska je od 1. veljače 2024. postala 15. europska zemlja koja je uvela sustav povratne naknade za jednokratnu ambalažu za piće s ciljem postizanja stope recikliranja od 77 posto do 2025., odnosno 90 posto do 2029. godine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER