Obilježavanje Međunarodnog dana strvinara: Dani otvorenih vrata u Belom posvećeni supovima
Međunarodni dan strvinara (International Vulture Awareness Day – IVAD) podsjeća nas na važnost očuvanja bjeloglavog supa, jedinog preostalog predstavnika te skupine u Hrvatskoj!
U svijetu se poduzimaju brojni konzervacijski napori kako bi se očuvale ptice strvinari. Jedan od njih je i projekt LIFE SUPport, pokrenut ove godine u Hrvatskoj, čiji je cilj očuvanje jedine hrvatske gnijezdeće populacije bjeloglavog supa, koja se održala na području Kvarnerskih otoka.
U svjetskim razmjerima, prema Crvenoj listi IUCN-a, 75 % vrsta ptica iz skupine strvinara danas je suočeno s značajnom prijetnjom od izumiranja. Jedini preostali predstavnik skupine strvinara u Hrvatskoj je bjeloglavi sup (Gyps fulvus). Druge dvije vrste strvinara koje su obitavale u našoj zemlji izumrle su u 20. stoljeću, a to su bili crkavica (Neophron percnopterus) i sup starješina (Aegypius monachus).
Međunarodni dan strvinara (International Vulture Awareness Day - IVAD) obilježava se svake godine prve subote u rujnu, kako bismo osvijestili prijetnje s kojima se suočavaju ove ptice i istodobno istaknuli besplatne usluge ekosustava koje nam pružaju ovi „leteći higijeničari“.
- Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) © Tomislav Anić
Strvinari imaju izuzetno važnu ulogu u ekosustavima jer hraneći se isključivo uginulim životinjama (strvinama) pomažu u sprječavanju širenja raznih bolesti. Zahvaljujući svojoj želučanoj kiselini efikasno uništavaju različite mikroorganizme poput uzročnika botulizma, bjesnoće i antraksa. Međutim, ona ih ne može spasiti od otrova koje u prirodu postavlja čovjek pa povremeno stradavaju kao „slučajne“ žrtve trovanja. Do toga nažalost dolazi uslijed hranjenja na zatrovanim strvinama postavljenim ilegalno u cilju uništavanja grabežljivaca poput vukova i čagljeva. Tijekom 1990-ih godina pojedine vrste supova gotovo su nestale iz južne Azije, gdje im se populacija smanjila za nevjerojatnih 99 % u samo deset godina! Uzrok ove ekološke katastrofe je veterinarski preparat Diclofenac, davan govedima za liječenje upala i za ublažavanje bolova, no posljedično smrtonosan za strvinare koji se hrane takvom uginulom stokom. Zbog toga su korištenje Diclofenaca u veterinarske svrhe zabranile vlade Indije, Nepala, Pakistana, Bangladeša, Irana, Kambodže i Omana, ali i dalje se koristi u nekim dijelovima Europe i Afrike.
Posljednji veliki slučaj nenamjernog trovanja supova u Hrvatskoj dogodio se 2004. godine na otoku Rabu, gdje je zbog strvine zatrovane karbofuranom, namijenjene čaglju, stradao čak 21 bjeloglavi sup.
- Projekt LIFE SUPport vrijedan je 2.159.598 eura, od čega se 60 posto financira iz programa LIFE Europske unije, a njime će unaprijediti zaštita bjeloglavih supova i uvjeti njihova gniježđenja u Hrvatskoj © Udruga BIOM
Za zaštitu ptica strvinara poduzimaju se mnoge mjere očuvanja vrsta u Africi, Aziji i Europi. Među njima je i projekt LIFE SUPport, pokrenut ove godine u Hrvatskoj uz potporu programa LIFE Europske unije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske s ciljem očuvanja jedine hrvatske gnijezdeće populacije bjeloglavog supa, koja se održala na području kvarnerskih otoka, te s ciljem nastavka stvaranja još boljih preduvjeta za širenje populacije na kopneni dio Hrvatske, gdje se nekada ova vrsta gnijezdila. Zahvaljujući naporima mnogih dionika u zaštiti ove vrste, prošle godine je zabilježeno prvo uspješno gniježđenje bjeloglavih supova na području Parka prirode Učka nakon više od stotinu godina!
Supovi su dugovječni, pa je tako zabilježeno da u zatočeništvu mogu živjeti do 40 godina. Iznimno su društveni i gnijezde se u kolonijama. Spolno zreli postaju u pravilu s pet godina i doživotno ostaju vezani uz svog partnera. Ženka godišnje snese samo jedno jaje, na kojem par ustrajno leži oko 55 dana do izlijeganja ptića.
- Volonterke Udruge BIOM puštaju supove © Elvis Vuleta
Projekt LIFE SUPport u Hrvatskoj provodi Udruga Biom u partnerstvu s Javnom ustanovom „Priroda“, HEP-Operatorom distribucijskog sustava, Poljoprivrednom zadrugom „Otok Krk“, organizacijom Vulture Conservation Foundation te pridruženim partnerom Upravom za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Projekt se bavi aktivnostima ublažavanja i otklanjanja glavnih prijetnji s kojima se suočava populacija od oko 120 parova bjeloglavih supova u Hrvatskoj.
Budući da na kvarnerskim otocima značajno opada brojnost ovaca na pašnjacima jer se sve manje ljudi odlučuje baviti ovčarstvom, posljedično je i sve manje dostupne hrane (ovčjih strvina) za supove. Važan razlog odustajanja stočara od bavljenja stočarstvom je šteta koju njihovim stadima nanosi alohtona divljač. To je ujedno i motiv za postavljanje otrovnih mamaca od kojih često stradavaju i supovi.
Zbog manjka hrane u prirodi, bjeloglavi supovi ovisni su o ljudima i hrani koja se namjenski i redovno odlaže na hranilišta uređena baš za supove. Projektnim se aktivnostima planira poticati očuvanje tradicionalnog stočarstva kako bi se osigurala dostatna količina hrane za postojeću populaciju. Također, Poljoprivredna zadruga „Otok Krk“, partner u projektu LIFE SUPport, izgradit će novo dopunsko hranilište na Krku, kako bi se zadovoljile potrebe populacije supova.
- Sup u letu © Udruga BIOM
Bjeloglavi supovi su najveća ptičja vrsta u Hrvatskoj, s rasponom krila od 240 do 280 cm, visinom do 110 cm i masom odrasle jedinke koja varira od sedam do 12 kg. Zbog velikog raspona krila i načina leta prijeti im i opasnost strujnog udara na dalekovodima i stupovima elektroenergetske mreže.
Mlade ptiće u gnijezdu katkad uznemiri buka turističkih plovila koja dolaze promatrati supove kao turističku atrakciju pa ptići u panici odlete iz gnijezda prije vremena te nespremni za let završe u moru. Od utapanja im život spašavaju djelatnici Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove Beli na otoku Cresu, kojim upravlja Javna ustanova „Priroda“ Primorsko-goranske županije, a lokalno stanovništvo svojim dojavama i sudjelovanjem u akcijama spašavanja ključno je za pravovremenu intervenciju.
Nakon oporavka, a neposredno prije samog povratka u prirodu, pojedini supovi se opremaju malenim satelitskim odašiljačima, što omogućava prikupljanje izuzetno korisnih podataka o kretanju ovih ptica. Oporavilište Beli godišnje u prosjeku zaprimi i do desetak, većinom mladih, supova, a uložene aktivnosti i napor u povratak takvih ptica u prirodu važna je i potrebita mjera u očuvanju ove strogo zaštićene vrste.
Međunarodni dan strvinara ove se godine obilježava 2. i 3. rujna u Centru Beli na otoku Cresu, gdje će biti upriličeni Dani otvorenih vrata s besplatnim ulazom i obilaskom izložbi te organiziranim zabavnim aktivnostima „Učimo uz igru“ za najmlađe. U subotu 2. rujna u Zoološkom vrtu Grada Zagreba priređen je edukativni kutak gdje će posjetitelji moći doznati zanimljivosti o životu tih fascinantnih stvorenja, ali i okušati svoje znanje u prigodnom kvizu.
Pridružite se obilježavanju Međunarodnog dana strvinara i uključite u aktivnosti koje doprinose njihovom očuvanju!
Ekovjesnik