Danas se obilježava Dan ekološkog duga EU-a
Dan ekološkog duga EU-a (EU Overshoot Day) već je svanuo - neodrživo i neodgovorno!
317 organizacija civilnog društva poziva čelnike EU-a da se prihvate rješavanja kriza prirode, klime i zagađenja nakon predstojećih izbora za Europski parlament
Kad bi globalna populacija odražavala obrasce potrošnje u EU-u, čovječanstvo bi do 3. svibnja iscrpilo prirodne resurse planeta koje su nam na raspolaganju u godini dana.
Tim povodom 317 organizacija civilnog društva u otvorenom pismu poziva čelnike država i vlada, predsjednike Europske komisije, Vijeća i Parlamenta, kao i članove Europskog parlamenta da se politički obvežu raditi na klimatski neutralnom gospodarstvu, nultom zagađenju i gospodarstvu u skladu s prirodom. Ovo pismo je uslijedilo nakon neviđene i uznemirujuće količine odustajanja političara posljednjih mjeseci, dok se zelene politike instrumentaliziraju za kratkoročne izborne dobitke i populizam.
Konkretno, civilno društvo poziva na:
- Produbljivanje i ubrzavanje Zelenog plana, potpunom provedbom nedavno dogovorenih ciljeva i rješavanjem nedostataka u ambicijama u pogledu prirode, klime i zagađenja
- Radikalno povećanje javnih ulaganja u klimu, okoliš i društvo
- Jačanje upravljanja EU-om, demokracije i učinkovitog sudjelovanja civilnog društva.
Naša društva i gospodarstva podržava ono što priroda pruža – hranu, vodu, vlakna, drvo, apsorpciju CO2 i zemljišta za izgradnju infrastrukture. I iako EU čini samo sedam posto svjetske populacije, trebala bi nam tri planeta da zadovoljimo našu potražnju da svi na Zemlji žive kao Europljani. Ovo ne samo da je neodrživo, već je i neodgovorno.
Posljedice našeg ekološkog prekoračenja uključuju globalno krčenje šuma, gubitak bioraznolikosti, kolaps ribljeg fonda, nestašicu vode i onečišćenje, eroziju tla, onečišćenje zraka i klimatske promjene, što dovodi do češćih ekstremnih vremenskih događaja kao što su suše, poplave i šumski požari. To nas sve zabrinjava jer će Europa zbog klimatskih promjena pretrpjeti dvostruko povećanje temperature u usporedi s drugim kontinentima, a rizici povezani s iskorištavanjem resursa kao što su nasilje, siromaštvo i loše upravljanje ugrožavaju globalni mir i sigurnost.
Uz nadolazeće EU izbore, donositelji odluka imaju značajnu priliku i odgovornost da preokrenu tok situacije. Samo postavljanjem trostruke planetarne krize klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i zagađenja na vrh političkih prioriteta, EU može preuzeti svoj teret i osigurati opstanak našeg planeta.
„Poljoprivrednici stoje na prvoj crti klimatskog kaosa i kolapsa ekosustava, suočavajući se s nedostatkom vode, erozijom tla i ekstremnim vremenskim prilikama. Ne možemo izbjeći klimatski slom bez golemog smanjenja poljoprivrednih emisija, obnove zaliha ugljika i prihvaćanja ekološki prihvatljivih praksi na svim farmama. Ali poljoprivreda u EU-u je talac regresivnih poljoprivrednih sindikata i slabašnih političara. Ono što nam hitno treba je sveobuhvatna revizija našeg prehrambenog sustava da podržava zdravu prehranu koja poštuje planetarne granice i donositelje odluka koji su dovoljno hrabri da prekinu status quo. Europski građani moraju glasno podržati ovu transformaciju svojim glasovima na EU izborima, jer bez prirode nema poljoprivrednika, a bez poljoprivrednika nema hrane.” – poručila je Anouk Puymartin, voditeljica politike u BirdLife Europe.
„Dan ekološkog duga EU-a signal je opasnosti koji bi trebao odjeknuti hodnicima moći. EU ima moralni imperativ da klimatske ambicije zadrži visoko na svom putu prema neutralnosti i nema vremena za regulatorne pauze. Zagađivači moraju platiti sada i već moraju ulagati kako bi se osiguralo da zajednice, posebno one najugroženije, budu u samoj srži prijeko potrebne energetske tranzicije.” – kazala je Chiara Martinelli, direktorica Climate Action Network (CAN) Europe.
„Današnji oštar podsjetnik: sa svakim udarom vala svjedočimo ne samo ljepoti prirode, već i zlokobnom ispuštanju PFAS-a u naš zrak, vodu i naše živote. Ove 'vječne kemikalije' sada predstavljaju egzistencijalni rizik za naš vlastiti opstanak i opstanak naših obitelji, te je nasljeđe koje ostavljamo našoj djeci. Uoči izbora u EU-u, naši glasovi mogu zaštititi naše zdravlje i budućnost.“ – izjavila je Faustine Bas-Defossez, direktorica za zdravlje, prirodu i okoliš u Europskom uredu za okoliš.
„Danas zvone zvona za uzbunu. S ograničenim planetarnim proračunom, Europa se hitno treba pomaknuti prema održivom prometnom i energetskom sustavu koji učinkovito koristi resurse – što je ključna prilika za europska zelena i čista tehnološka poduzeća. Ono što nedostaje Zelenom planu EU-a jest plan klimatsko-industrijskih ulaganja, velik i ambiciozan. To mora biti prioritet u sljedećem mandatu EU-a ako želimo poticati uspješno tržište koje će omogućiti brzu i široku primjenu čiste tehnologije, čistih materijala i čiste energije.“ – kazao je William Todts, izvršni direktor Europske federacije za transport i okoliš.
„Živimo kao da imamo još jedan planet na koji možemo otići. Posvuda rijeke presušuju, šume gore, a poplave brišu zajednice. Ovo nisu daleka upozorenja; to su trenutne katastrofe - a EU je sukrivac. Svakim danom raste cijena nedjelovanja i prekomjerne upotrebe resursa. Vrijeme je da se suočimo sa stvarnošću klimatskih promjena i shvatimo da je priroda naš najbolji saveznik. Čelnici EU-a moraju je zaštititi i obnoviti – naš opstanak ovisi o tome.“ – poručila je Ester Asin, direktorica Ureda za europsku politiku WWF-a.