Vodeni val u Hrvatskoj se očekuje 25. rujna
Očekuje se povijesni vodostaj Dunava, 750 cm na ulazu u Hrvatsku
Velike poplave zahvatile su dijelove srednje Europe, poginulo je najmanje 17 ljudi, evakuirane su tisuće, a za nekima se još uvijek traga. Kakva je trenutna situacija, kako će se zemlje nositi s obnovom nakon poplava, koji su prioriteti te postoji li opasnost za Hrvatsku, odgovorili su gosti HRT-ove emisije „Otvoreno“.
Hrvatski veleposlanik u Austriji: Sanacija će trajati godinama
Hrvatski veleposlanik u Austriji kazao je da će sanacija šteta od poplava u Austriji trajati godinama. „Večeras je bila velika nada da neće padati kiša, ali sada vidimo da malo rosi. Bečani i svi mi se nadamo da neće biti velikih oborina preko noći“, rekao je veleposlanik RH u Austriji Daniel Glunčić.
Dodao je kako je situacija u Austriji većinom stabilna, ali da struka upozorava na vodeni val koji bi mogao doći iz Gornje Austrije. „Austrijanci su naučili svoju lekciju iz 2002. i 2013. godine kada su imali velike poplave, međutim, sada se radi o poplavi koja se događa svakih 100 godina“, kazao je Glunčić.
„Nije bilo upita za pomoć hrvatskih državljana, ali konzularni ured dežura. Tu smo da osiguramo povratak u Hrvatsku ako bude potrebe. Većina Hrvata koja ovdje boravi ima boravišne dozvole i za njih skrbi austrijska strana. Danas je krizni stožer izvijestio kako moramo spasiti živote i paziti da nasipi i brane ne puknu. To su tri smjernice na koje se najviše koncentrira. Problematično je da su ljudi znatiželjni, dolaze fotografirati i može doći do nesreće. Grad Beč je zamolio ljude da zbog toga ostanu kod kuće“, naglasio je.
Na terenu 2500 djelatnika Crvenog križa
Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa, izvijestio je kako je trenutačno na terenu 2500 djelatnika Crvenog križa. „Prema informacijama s kojima raspolažemo, na temelju podataka koje razmjenjujemo, u pitanju je 1750 izmještenih osoba. Na terenu je 2500 djelatnika, a pokrenuta je akcija, koja zajedno s jednom televizijom pokušava skupiti dodatna sredstva, rekao je Robert Markt.
„To su“, kako kaže, „tipični alati koji se koriste, a jasno je da će sanacija trajati dugo. Sada je potrebno smanjiti ljudsku patnju i u tom pravcu su usmjerene kolege u Poljskoj, Austriji pa sve do Rumunjske u kojoj je u dvije pokrajine ugroženo 5000 domaćinstava koja su poplavljena. Važno je da broj poginulih, koji je trenutačno na 17, bude što manji“, zaključio je Markt.
Ako bude potrebno, Hrvatska može poslati timove za spašavanje
Davor Spevec, načelnik Sektora 112 Ravnateljstva civilne zaštite, pojasnio je što su zadaci službi koje su trenutačno na terenu. „Prvenstveno treba završiti akcije spašavanja osoba koje su ugrožene, a nakon toga će se pristupiti sanaciji. Zasad, niti jedna od pogođenih zemalja nije zatražila pomoć u spasilačkim timovima, ali će nakon svega, biti zatražena materijalna pomoć. U slučaju da se takva pomoć zatraži, Hrvatska ima spreman tim koji je opremljen i osposobljen za sedmodnevno djelovanje te može krenuti u roku od 12 sati ako dobijemo takav zahtjev“, kazao je Davor Spevec.
Elizabeta Kos, ravnateljica Uprave vodnog gospodarstva i zaštite mora u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, upozorila je kako se na ulazu u Hrvatsku očekuje vodostaj Dunava od 750 centimetara.
„Gledali smo prognostičke modele i stanje u susjednim zemljama. Hrvatska je u povoljnijem položaju, nego Češka, Poljska, Rumunjska i Austrija, prvenstveno jer trenutačno protok na našim rijekama nije toliko velik, pogotovo na unutarnjim vodama, Muri i Dravi. Što se tiče Dunava, očekuju se visoki vodostaji, a nadolazeći vodni val 21. rujna u Budimpešti bit će jedan pet povijesnih vodnih valova. Očekuje se da će biti na +850 centimetara u Budimpešti, a u Hrvatsku će ući 25. rujna na Batini. Očekujemo vodostaj od 750 centimetara. To je za metar više nego što je bilo u lipnju“, kazala je Elizabeta Kos.
„Takvi vodostaji su povijesni. Zadnji put su se dogodili 2013. godine. Stručne službe Hrvatskih voda obilaze hidrotehničke građevine, punimo vreće s pijeskom i pripremamo se za ono što dolazi. Od srijede počinju sastanci stožera kako bi koordinirali ljude na terenu“, dodala je.
Ciklona bi došla i bez utjecaja klimatskih promjena, ali s manje oborina
Akademik Mirko Orlić, oceanograf s Geofizičkog odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ustvrdio je kako je do ovakvih poplava došlo zbog kombinacije klimatskih promjena i prirodnih pojava.
„Ako bih morao ukratko reći, dijelom je prirodno, a dijelom antropogeno“, rekao je akademik Mirko Orlić.
Ustvrdio je kako vidi dvije faze u ovoj pojavi. „Prva je trajala tjednima, mjesecima: visoke temperature zraka i mora. To je situacija u kojoj imate veliko isparavanje. Atmosfera može primiti puno vlage. Dijelom se to događalo zbog antropogenog zagrijavanja, a onda je došao i El Niño“, pojasnio je akademik.
„Druga faza je stvaranje ciklone, ciklogeneza, arktički zrak je došao sa sjevera na toplu podlogu, primio još vlage i imate duboku ciklonu“, nastavio je. „Za ovu ciklonu je“, kako kaže, „specifično da je poprilično široka u odnosu na ostale koje su puno uže. Da nije bilo antropogenih klimatskih promjena, ciklona bi se isto dogodila, ali ne bi bilo toliko oborina“, zaključio je akademik Mirko Orlić.
Priprema u Hrvatskoj
„Tijekom dana smo poslali uputu svim stožerima civilne zaštite koje su uz slivove Mure, Drave i Dunava da krenu s aktivacijom. Osječko-baranjska se aktivirala, a sutra će i druge početi pratiti situaciju i biti u pripravnosti“, rekao je Davor Spevec, govoreći o radnjama koje poduzimaju službe u Hrvatskoj.
„Ovog ljeta smo imali serije požara, potrese, poplavu u Glini pa je sustav na vrlo visokom nivou. Opremljenost sustava posljednjih godina je značajna. Upotrebljavaju se nove metode, ali postoji uvijek mogućnost iznenađenja. Rješenje je uvijek u našim građanima. Oni vlastitom pripremom mogu učiniti jako puno te dati priliku sustavu da postavi sve ono što je utrenirana“, nadovezao se Robert Markt.
Na pitanje jesmo li se više koncentrirali na vrućine, a zanemarili poplave, akademik Mirko Orlić rekao je: „Ne bih se složio. Imam sliku s predavanja koju držim već desetak godina. Radi se o promjenama u intenzitetu oborina. To se zna. Slične slike postoje za toplinske valove i suše. Kada gledate projekcije do 2100. godine, za sjevernu Europu vidi se povećanje oborina, a za južnu Europu imate smanjenje. Kada se radi o Hrvatskoj, tu imamo jednu dobru vijest, a to je da taj sjeverni dio zahvaća i nas. Mi ćemo oborine imati više u hladnom dijelu godine i to u obliku intenzivnih oborina“, naglasio je Mirko Orlić.
„Mislim da je jako važno da se napravi plan, kako da zadržimo tu kišu koja padne, kako bismo je koristili tamo gdje nije pala. To je nužno kako bi se Hrvatska dobro snašla u uvjetima klimatskih promjena“, dodao je.