Tijekom 50 godina u populacijama divljih vrsta zabilježen katastrofalan pad od 73 posto
Izvještaj o stanju planeta 2024. petnaesto je izdanje WWF-ove vodeće publikacije koja se objavljuje svake dvije godine
Izvještaj o stanju planeta 2024. upozorava da će tijekom sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, ističu u WWF-u.
Prema danas objavljenom WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta (Living Planet Report, LPR 2024), od 1970. do 2020. godine došlo je do katastrofalnog prosječnog pada od 73 posto u promatranim populacijama kralješnjaka (sisavci, ptice, vodozemci, gmazovi i ribe). Izvještaj upozorava da će tijekom sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, dok se Zemlja približava opasnim prijelomnim točkama koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju čovječanstvu.
Indeks živućeg planeta, koji je izradilo Londonsko zoološko društvo (Zoological Society of London, ZSL), uključuje gotovo 35 000 populacijskih trendova za 5495 vrsta od 1970. do 2020. godine. Najveći pad zabilježen je u slatkovodnim ekosustavima (85 %), zatim u kopnenim (69 %) i morskim (56 %). Gubitak i degradacija staništa, uglavnom uzrokovana ljudskim prehrambenim sustavom, predstavlja najveću prijetnju populacijama divljih vrsta diljem svijeta. Slijedi prekomjerno iskorištavanje, invazivne vrste i bolesti. Klimatske promjene predstavljaju dodatnu prijetnju populacijama divljih vrsta u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje je zabilježen zapanjujući prosječni pad od 95 posto.
Pad populacija divljih vrsta može poslužiti kao rani pokazatelj povećanog rizika od izumiranja i potencijalnog gubitka zdravih ekosustava. Kada su ekosustavi oštećeni, oni prestaju pružati dobrobiti o kojima ovisimo - čist zrak, vodu i zdravo tlo za hranu - i postaju osjetljiviji na prijelomne točke. Prijelomna točka događa se kada se ekosustav gurne iznad kritičnog praga, što dovodi do značajnih i potencijalno nepovratnih promjena.
Globalne prijelomne točke, kao što je nestanak Amazonske prašume i masovno odumiranje koraljnih grebena, imaju golem utjecaj na cijeli planet i mogu ugroziti sigurnost hrane i prihoda. Upozorenje dolazi nakon što je broj šumskih požara u Amazoniji u rujnu dosegao 14-godišnji maksimum, a ove godine četvrti put se službeno dogodilo globalno masovno izbjeljivanje koralja.
„Podatak o smanjenju 73 posto populacija vrsta je šokantan, ali očekivan. Priroda šalje poziv u pomoć. Povezane krize gubitka prirode i klimatskih promjena guraju divlje vrste i ekosustave izvan njihovih granica, s opasnim globalnim prijelomnim točkama koje prijete oštetiti Zemljine sustave za održavanje života i destabilizirati društva. Katastrofalne posljedice gubitka nekih od naših najdragocjenijih ekosustava, poput Amazonske prašume i koraljnih grebena, osjetit će ljudi i priroda diljem svijeta.“ – komentira direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji Dunja Mazzocco Drvar.
Indeks otkriva i neke populacije koje su se stabilizirale ili povećale zahvaljujući učinkovitim naporima za očuvanje, kao što su rast subpopulacije planinskih gorila od oko tri posto godišnje između 2010. i 2016. u planinama Virunga u istočnoj Africi ili povratak europskih bizona u središnju Europu. Međutim, izolirani uspjesi nisu dovoljni.
Zemlje su se već dogovorile o ambicioznim globalnim ciljevima za zaustavljanje i poništavanje gubitka prirode (Globalni okvir za biološku raznolikost), ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5 ºC (Pariški sporazum) i iskorjenjivanje siromaštva (UN-ovi ciljevi održivog razvoja). Međutim, Izvještaj o stanju planeta navodi da su nacionalne obveze i djelovanje na terenu daleko od onoga što je potrebno za postizanje ciljeva za 2030. i izbjegavanje opasnih prijelomnih točaka.
„Predstojeći međunarodni sastanci na vrhu o bioraznolikosti i klimi – COP16 i COP29 – predstavljaju ključne prilike za države da ubrzaju korak i povećaju opseg svog djelovanja. WWF poziva zemlje da razviju i provedu ambicioznije nacionalne planove za prirodu i klimu koji uključuju mjere za smanjenje globalne prekomjerne potrošnje, zaustavljanje i poništavanje domaćeg i uvezenog gubitka bioraznolikosti i smanjenje emisija – sve na pravedan način. To se može postići vrlo brzo ako vlade oslobode više financiranja iz javnih i privatnih izvora i bolje usklade svoje politike i akcije u pogledu klime, prirode i održivog razvoja.“ – dodaje Mazzocco Drvar.
„Iako je situacija iznimno ozbiljna, još nismo prošli točku bez povratka. Imamo globalne sporazume i rješenja za vraćanje prirode na put oporavka do 2030. godine, ali do sada je postignut mali napredak u provedbi i nedostaje osjećaj hitnosti. Odluke koje donesemo i aktivnosti koje provedemo u sljedećih pet godina bit će ključne za budućnost života na Zemlji. U svojim rukama imamo moć i priliku da promijenimo postojeću putanju. Možemo obnoviti naš planet, ali moramo odmah djelovati“. – poručila je generalna direktorica WWF Internationala Kirsten Schuijt.