© FAO
NAJNOVIJE
- Copernicus: Fire Emissions Watch omogućuje trenutačan pristup globalnim podacima o emisijama iz požara
- „Naše najveće blago“: Španjolci od vatrene stihije spasili 500 godina staro stablo
- Met Office: Srpanj je donio rekordnu sušu, iznimnu toplinu i dosad nezabilježeno trajanje sunčeva sjaja
- Široko rasprostranjena uporaba plastike može povećati rizik od masne jetre
- Europa ima planove za borbu protiv vrućine, ali ljudi i dalje umiru
- „Zdrave ideje“ promiču zdravlje u bečkim susjedstvima
- Europske šume od 2018. godine gube sve više biomase
- Obnavlja se Črni vir, jedno od ključnih utočišta riječnog života
- Rekordne vrućine u Italiji potrajat će najmanje do 17. ili 18. kolovoza
- Tko su prevaranti koji nude odvoz glomaznog otpada?
Inspirirani prirodom za spas pčela i oprašivača
Sretan nam osmi Svjetski dan pčela uz ovogodišnju temu „Pčela inspirirana prirodom kako bi nas sve hranila“ („Bee inspired by nature to nourish us all“)!
Oprašivanje je ključno za poljoprivredno-prehrambene sustave, podržavajući proizvodnju više od 75 posto svjetskih usjeva, uključujući voće, povrće, orašaste plodove i sjemenke, a osim što povećavaju prinose usjeva, pčele i drugi oprašivači poboljšavaju kvalitetu i raznolikost hrane.
Svjetski dan pčela, koji se svake godine obilježava 20. svibnja, prilika je da se podsjetimo na nezamjenjivu ulogu pčela i drugih oprašivača u očuvanju ekosustava, sigurnosti hrane i biološke raznolikosti. Ove godine obilježava se pod sloganom „Pčela inspirirana prirodom kako bi nas sve hranila“ („Bee inspired by nature to nourish us all“), s posebnim naglaskom na ulogu pčela u prehrambenim sustavima i zdravlju okoliša. Stoga, inspirirajmo se pčelama i prirodom te osigurajmo zdravlje planeta i hranu za sve nas i buduće generacije.
- © FAO
Ovogodišnja tema Svjetskog dana pčela odabrana je kako bi se naglasila povezanost oprašivača s prirodnim resursima i naglasila hitna potreba za njihovu zaštitu u kontekstu održivih sustava proizvodnje hrane (FAO).
Opća skupština UN-a proglasila je ovaj dan 2017. na prijedlog naših susjeda iz Slovenije, u čast rođenja Antona Janše, pionira modernog pčelarstva. Tema za 2025. godinu istaknuta je u kontekstu klimatskih promjena, gubitka staništa, sve učestalije upotrebe pesticida i smanjenja populacije oprašivača diljem svijeta.
- © FAO
Pčele i drugi oprašivači izravno doprinose oprašivanju više od 75 % svjetskih usjeva i ključni su za očuvanje raznolikosti voća, povrća, orašastih plodova i uljarica. Bez njih, prehrambeni sustavi postaju ranjiviji, a sigurnost hrane upitna.
Oprašivače predstavlja više od 200 000 životinjskih vrsta, od kojih je velika većina divlja, uključujući leptire, ptice, šišmiše i više od 20 000 vrsta pčela koje se suočavaju s brojnim prijetnjama: gubitkom staništa, zagađenjem, klimatskim stresom i trovanjem kemikalijama koje slabe njihov imunološki sustav.
Ovogodišnja kampanja usmjerena je i na mlade, pozivajući ih na sudjelovanje u pčelarskim i edukativnim aktivnostima kako bi postali zaštitnici okoliša budućnosti. Naglasak je i na promociji raznolikijih, održivijih poljoprivrednih praksi te smanjenju ovisnosti o pesticidima kako bi se osigurala dugoročna opstojnost oprašivača.
- © xiSerge / Pixabay
Zaštita pčela nije odgovornost samo pčelara, već svih nas
Svaki pojedinac može doprinijeti sadnjom autohtonih biljaka, izbjegavanjem upotrebe pesticida u vrtovima, postavljanjem pojilica, kupnjom lokalnog meda i širenjem svijesti o ulozi oprašivača. Potrebna je i snažnija politička volja za donošenje i provedbu mjera koje će trajno štititi oprašivače i njihova staništa.
- © Pixabay
Kako možemo pomoći pčelama i drugim oprašivačima?
Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) prvenstveno se zalaže za smanjenje upotrebe pesticida u poljoprivredi, diversifikaciju usjeva u što većoj mjeri te sadnju cvjetnih traka oko polja. Ne morate biti pčelar da biste zaštitili pčele i druge oprašivače, no jednostavnim radnjama možete pomoći u očuvanju pčela i drugih bitnih oprašivača u našem ekosustavu. Svatko od nas može pomoći i na sljedeće načine:
- sadnjom raznolikih autohtonih biljnih vrsta koje cvjetaju u različito doba godine;
- kupovinom meda kod lokalnih proizvođača;
- kupovinom proizvoda iz održive poljoprivredne prakse;
- izbjegavanjem pesticida, fungicida i/ili herbicida u vrtovima;
- zaštitom zajednica divljih pčela kada god je to moguće;
- sponzoriranjem košnica;
- postavljanjem pojilica za pčele;
- pomaganjem u održavanju šumskih ekosustava;
- podizanjem svijesti o važnosti pčela i drugih oprašivača dijeljenjem ovih i sličnih informacija unutar naših zajednica i mreža.
Pčele su čuvari bioraznolikosti, savršeni pokazatelji zdravlja okoliša i neprocjenjiva karika u lancu prehrane. Njihov opstanak je naša zajednička odgovornost.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
>>> Pročitajte još >>> Zašto u Beču nema gladnih pčela?
