T&E poziva na privremeni porez na izvanrednu dobit naftnih kompanija

Europska federacija za prijevoz i okoliš: Naftne kompanije ove će godine ostvariti 24 milijarde eura izvanredne dobiti na račun europskih vozača

© Carl Tronders / Unsplash

Zahvaljujući najnovijem sukobu na Bliskom istoku, do kraja 2026. godine velike naftne kompanije mogle bi na račun europskih vozača ostvariti izvanrednu dobit u visini od 24 milijarde eura.

Riječ je o procjeni Europske federacije za prijevoz i okoliš (European Federation for Transport and Environment – T&E), koja obuhvaća samo cestovna goriva i ne uključuje izvanrednu dobit od zrakoplovnog i brodskog goriva, lož ulja ili drugih rafiniranih proizvoda koji se prodaju u Europi.

Analiza pokazuje da su naftne kompanije već ostvarile 1,3 milijarde eura izvanredne dobiti. T&E stoga poziva EU da uvede porez na izvanrednu dobit i ta sredstva iskoristi kako bi pomogla Europljanima da postanu manje ranjivi na buduće naftne šokove.

„Naftne kompanije imaju snažan poticaj održavati Europu ovisnom o fosilnim gorivima jer upravo one profitiraju od skokova cijena. EU bi trebala ponovno uvesti porez na izvanrednu dobit i prihode ulagati u elektrifikaciju i obnovljive izvore energije koji će napokon prekinuti taj ciklus.” – izjavio je Daniel Quiggin, viši savjetnik u T&E-u.

Nakon američko-izraelskog napada na Iran 28. veljače, cijene nafte naglo su porasle. Do 23. ožujka prosječne cijene goriva u EU-u dosegnule su 2,06 eura po litri za dizel i 1,89 eura po litri za benzin, što je povećanje od 0,49 odnosno 0,27 eura. Punjenje spremnika dizela od 55 litara sada stoji gotovo 27 eura više nego prije početka sukoba, a za benzinski automobil 15 eura više.

„EU je 2022. uvela namet od 33 % na dobit od fosilnih goriva koja je prelazila 20 % prosjeka iz razdoblja od 2018. do 2021. godine. Time je u razdoblju 2022.–2023. prikupljeno procijenjenih 28 milijardi eura. Mehanizam postoji i trebalo bi ga ponovno primijeniti“, poručuju iz Europske federacije za prijevoz i okoliš (T&E).

„Marže rafiniranja dizela u Europi nadmašile su druge regije, što odražava strukturni manjak domaćih rafinerijskih kapaciteta. Nasuprot tome, marže za benzin bile su umjerenije zbog visokih zaliha u SAD-u i Europi, kao i slabe sezonske potražnje. EU ostaje strukturno više ovisna o uvozu dizela nego benzina. Budući da se oko 20 % europskog dizela uvozi, dio ove izvanredne dobiti ostvarit će se izvan EU-a, što ograničava učinkovitost eventualnog poreza na izvanrednu dobit na razini EU-a“, dodaje T&E te najavljuje da će svoje procjene ažurirati svakog tjedna.

Stjepan Felber | Ekovjesnik