Parlament je usvojio rezoluciju o proglašenju klimatske i ekološke krize, a zastupnici su zatražili žurne i ambiciozne mjere za ograničenje učinaka klimatskih promjena
Creative Commons / Pixabay
Europski parlament usvojio je u četvrtak rezolucije o proglašenju klimatske i ekološke krize i o COP25, istaknuvši kako bi se Europska unija na predstojećoj UN-ovoj konferenciji o klimi trebala obvezati na postizanje nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine.
Usklađenost Komisijinih prijedloga s ograničenjem globalnog zatopljenja do 1,5 °C
Smanjenje štetnih emisija za 55 % do 2030. za klimatsku neutralnost EU-a do 2050.
Smanjenje globalne emisije štetnih plinova u zračnom i pomorskom prometu
CC / Benita5 / Pixabay
Uoči COP25 Konferencije UN-a o klimatskim promjenama koja će se od 2. do 13. prosinca održati u Madridu, Parlament je u četvrtak prihvatio rezoluciju kojom se proglašava klimatska i ekološka kriza u Europi i svijetu. Zastupnici su od Europske komisije zatražili da svi relevantni zakonski i proračunski prijedlozi budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1,5 °C.
U odvojenoj rezoluciji, Parlament je pozvao EU da na UN-ovoj konferenciji iznese strategiju o što skorijem postizanju klimatske neutralnosti, najkasnije do 2050. godine. Europarlamentarci su također zatražili od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da u Europski zeleni plan uključi i 55-postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.
Ubrzano prema smanjenju globalnih emisija za zračni i pomorski promet
Zastupnici su istaknuli kako postojeći ciljevi za emisije u zračnom i pomorskom prometu nisu dovoljno ambiciozni za ostvarenje potrebnog smanjenja te smatraju kako bi sve članice EU-a trebale uključiti emisije međunarodnog pomorskog i zračnog prometa u nacionalno utvrđene doprinose (NDC). Također, zastupnici su od Komisije zatražili prijedlog o uključivanju pomorske industrije u EU sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS).
Snažnija financijska potpora za borbu protiv klimatskih promjena
EU članice trebale bi barem udvostručiti uplate u međunarodni Zeleni klimatski fond, istaknuto je u Europskom parlamentu. EU države ulažu najviše javnog novca u financiranje klimatskih mjera, a EU proračun bi trebao u potpunosti biti usklađen s međunarodnim obvezama članica. Zastupnici su podsjetili na potrebu ispunjenja obećanje o usmjeravanju 100 milijardi američkih dolara godišnje u zemlje u razvoju za ublažavanje katastrofa izazvanih klimatskim promjenama.
Pozvali su sve EU članice na ukidanje izravnih i neizravnih potpora za fosilna goriva.
„Europski parlament prihvatio je ambiciozna stajališta uoči Konferencije UN-a u Madridu. Zbog ekološke i klimatske krize, ključno je smanjiti naše emisije stakleničkih plinova za 55 % do 2030. To je ujedno jasna i pravovremena poruka Komisiji nekoliko tjedana prije objave komunikacije na temu Zelenog plana“, rekao je Pascal Canfin (Renew Europe, Francuska), predsjednik Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.
Rezolucija o proglašenju klimatske i ekološke krize prihvaćena je s 429 glasova za, 225 protiv i 19 suzdržanih. Europski parlament prihvatio je rezoluciju o COP25 s 430 za, 190 protiv i 34 suzdržanih.
Europska komisija već je predložila cilj postizanja nulte emisije štetnih plinova do 2050. godine, ali u Europskom vijeću još uvijek nema podrške, zbog protivljenja Poljske, Mađarske i Češke.
Parlament na COP25 u Madridu
Konferencija UN-a o klimatskim promjenama održat će se u Madridu od 2. do 13. prosinca 2019. Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli(S&D, Italija) bit će na službenom otvorenju, dok će izaslanstvo Europskog parlamenta predvođeno Basom Eickhoutom (Zeleni, Nizozemska) sudjelovati na konferenciji od 9. prosinca.
Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.