Europski parlament proglasio klimatsku krizu

Parlament je usvojio rezoluciju o proglašenju klimatske i ekološke krize, a zastupnici su zatražili žurne i ambiciozne mjere za ograničenje učinaka klimatskih promjena

Europski parlament usvojio je u četvrtak rezolucije o proglašenju klimatske i ekološke krize i o COP25, istaknuvši kako bi se Europska unija na predstojećoj UN-ovoj konferenciji o klimi trebala obvezati na postizanje nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine.

• Usklađenost Komisijinih prijedloga s ograničenjem globalnog zatopljenja do 1,5 °C 
• Smanjenje štetnih emisija za 55 % do 2030. za klimatsku neutralnost EU-a do 2050. 
• Smanjenje globalne emisije štetnih plinova u zračnom i pomorskom prometu 

• CC / Benita5 / Pixabay

Uoči COP25 Konferencije UN-a o klimatskim promjenama koja će se od 2. do 13. prosinca održati u Madridu, Parlament je u četvrtak prihvatio rezoluciju kojom se proglašava klimatska i ekološka kriza u Europi i svijetu. Zastupnici su od Europske komisije zatražili da svi relevantni zakonski i proračunski prijedlozi budu u potpunosti usklađeni s ciljem ograničenja globalnog zatopljenja do 1,5 °C.

U odvojenoj rezoluciji, Parlament je pozvao EU da na UN-ovoj konferenciji iznese strategiju o što skorijem postizanju klimatske neutralnosti, najkasnije do 2050. godine. Europarlamentarci su također zatražili od predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da u Europski zeleni plan uključi i 55-postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.

Ubrzano prema smanjenju globalnih emisija za zračni i pomorski promet

Zastupnici su istaknuli kako postojeći ciljevi za emisije u zračnom i pomorskom prometu nisu dovoljno ambiciozni za ostvarenje potrebnog smanjenja te smatraju kako bi sve članice EU-a trebale uključiti emisije međunarodnog pomorskog i zračnog prometa u nacionalno utvrđene doprinose (NDC). Također, zastupnici su od Komisije zatražili prijedlog o uključivanju pomorske industrije u EU sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS).

>>> Pročitajte još >>> Ograničenje globalnog zatopljenja na 1,5 °C moguće je uz godišnju stopu smanjenja emisija od 7,6 %

Snažnija financijska potpora za borbu protiv klimatskih promjena

EU članice trebale bi barem udvostručiti uplate u međunarodni Zeleni klimatski fond, istaknuto je u Europskom parlamentu. EU države ulažu najviše javnog novca u financiranje klimatskih mjera, a EU proračun bi trebao u potpunosti biti usklađen s međunarodnim obvezama članica. Zastupnici su podsjetili na potrebu ispunjenja obećanje o usmjeravanju 100 milijardi američkih dolara godišnje u zemlje u razvoju za ublažavanje katastrofa izazvanih klimatskim promjenama.

Pozvali su sve EU članice na ukidanje izravnih i neizravnih potpora za fosilna goriva.

• Plan Vlade RH: Bušenjem Jadrana protiv klimatskih promjena! / Foto: Zelena akcija

>>> Pročitajte još >>> Globalno zatopljenje: cilj od 2 °C već se sada čini nedostupnim

„Europski parlament prihvatio je ambiciozna stajališta uoči Konferencije UN-a u Madridu. Zbog ekološke i klimatske krize, ključno je smanjiti naše emisije stakleničkih plinova za 55 % do 2030. To je ujedno jasna i pravovremena poruka Komisiji nekoliko tjedana prije objave komunikacije na temu Zelenog plana“, rekao je Pascal Canfin (Renew Europe, Francuska), predsjednik Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.

Rezolucija o proglašenju klimatske i ekološke krize prihvaćena je s 429 glasova za, 225 protiv i 19 suzdržanih. Europski parlament prihvatio je rezoluciju o COP25 s 430 za, 190 protiv i 34 suzdržanih.

Niz zemalja, predstavnici lokalne uprave i znanstvenici upozorili su kako je planet suočen s klimatskom krizom.

Europska komisija već je predložila cilj postizanja nulte emisije štetnih plinova do 2050. godine, ali u Europskom vijeću još uvijek nema podrške, zbog protivljenja Poljske, Mađarske i Češke.

Parlament na COP25 u Madridu

Konferencija UN-a o klimatskim promjenama održat će se u Madridu od 2. do 13. prosinca 2019. Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli (S&D, Italija) bit će na službenom otvorenju, dok će izaslanstvo Europskog parlamenta predvođeno Basom Eickhoutom (Zeleni, Nizozemska) sudjelovati na konferenciji od 9. prosinca.

Europski parlament / Ekovjesnik

 

 

2050. je sve bliža. Što nam je činiti kako bismo izbjegli najcrnji scenarij?

Film „Kakva će biti klima u Europi 2050. godine?“ nastao je u okviru europskog projekta European Climate Prediction system (EUCP) kako bi se široj javnosti na pristupačan način predstavile klimatske promjene koje se očekuju u Europi 2050. godine.