António Guterres: „Moramo zaustaviti rat protiv prirode“

Vrijeme za akciju

Svijet se suočava s velikom ekološkom opasnošću. U ponedjeljak 2. prosinca u Madridu počinje 25. konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP25), na kojoj će se sve države svijeta pozvati na suočavanje s globalnim zatopljenjem.

Na konferenciji se očekuje oko 25.000 sudionika - državnih delegacija, ministara, predstavnika civilnog društva, kao i pedesetak šefova država i vlada. Sljedeća godina ključna je za poduzimanje odlučnih klimatskih akcija te se od svih zemalja svijeta očekuje da znatno pojačaju provedbu svojih klimatskih obveza. Podsjećamo, krajem 2020. u Glasgowu će se održati 26. konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP 26), na kojoj će se nastojati utvrditi budući tijek aktivnosti za suzbijanje klimatske krize.

Sve alarmantnija situacija

„Vrijeme za akciju“ („Time For Action“ – „Le moment d’agir“) slogan je konferencije COP25 koji dovoljno govori sam za sebe, a cilj je potaknuti države potpisnice Pariškog sporazuma da učine više za planet. To konkretno znači potrebu podizanja klimatskih ambicija i postavljanje novih ciljeva za ublažavanje klimatskih promjena jer su obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova, dogovorene na konferenciji COP21, u velikoj mjeri nedovoljne za ispunjenje cilja Pariškog sporazuma iz 2015. Naime, procjenjuje se kako bi njihovim provođenjem globalna temperatura do kraja stoljeća porasla za 3,2 °C.

Iako države potpisnice Pariškog sporazuma svoje revidirane klimatske ciljeve moraju predstaviti do kraja 2020., na konferenciji COP25 u Madridu morat će se izvršiti pritisak na sve nacije. Dosad se na ispunjenje obveza do kraja sljedeće godine obvezalo samo 68 zemalja koje su odgovorne za svega 8 % globalnih emisija CO2. No, najveći problem predstavljaju najveći onečišćivači poput Sjedinjenih Američkih Država koje su početkom studenog formalizirale svoju namjeru povlačenja iz Pariškog sporazuma. Brazil i Australija su u rujnu izbjegli sudjelovanje na posebnom UN-ovom summitu o klimi, dok je Kina svakako jedna od najgorih. Čini se da je samo EU spremna uložiti napore sa svojim projektom Europskog zelenog plana.

Alarmantni podaci i vijesti o vrućinama, ubrzanom topljenju leda i ugroženosti brojnih životinjskih vrsta sve su češći, a Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) 26. studenog je objavio novi izvještaj kojim upozorava na mogućnost propuštanja prilike za postizanje ograničavanja porasta globalne temperature do 1,5 °C, ako se u razdoblju između 2020. i 2030. godine globalne emisije stakleničkih plinova godišnje ne budu smanjivale stopom od 7,6 posto.

„Naš rat protiv prirode mora prestati“

Glavni tajnik UN-a António Guterres je u nedjelju, uoči početka konferencije COP25 u Madridu, poručio da čovječanstvo mora zaustaviti rat protiv planeta.

  • Izvor: Twitter / António Guterres @antonioguterres

„Čovječanstvo se već suočava sa smrtonosnim klimatskim katastrofama, nesigurnošću hrane, s rastom razine mora, a znanstvenici upozoravaju da će te pojave biti češće i sve većeg intenziteta ako se ne obuzda rast temperature. Svake godine onečišćenje zraka, povezano s klimatskim promjenama, ubija sedam milijuna ljudi. Klimatske promjene postale su dramatična prijetnja ljudskom zdravlju i sigurnosti ljudi. Ukratko, klimatske promjene više nisu dugoročni problem. Sada smo suočeni s globalnom klimatskom krizom i nalazimo se na točki s koje više nema povratka. Međutim, moja današnja poruka predstavlja nadu, a ne očaj. Naš rat protiv prirode mora prestati, a znamo da je to moguće“, poručio je António Guterres.

Glavni tajnik UN-a ipak je uvjeren u ostvarenje ciljeva Pariškog sporazuma o rastu globalne temeprature do 2 °C, odnosno 1,5 °C  u odnosu na predindustrijske razine.

„Javno mnijenje se posvuda mijenja, mobiliziraju se mladi ljudi koji pokazuju izvanredne sposobnosti vodstva, a sve više gradova, financijskih institucija i tvrtki posvećuje se ostvarenju cilja o rastu globalne temeprature do 1,5 °C. Ono što nedostaje je politička volja.“, poručio je glavni tajnik UN-a.

„Jednostavno moramo prestati s korištenjem fosilnih goriva i iskoristiti ogromne mogućnosti koje nam nude obnovljiva energija i rješenja temeljena na prirodnim načelima. Subvencije  za fosilna goriva i gradnju elektrana na ugljen moraju prestati“, istaknuo je Guterres te istaknuo nužnost suradnje država koje su najveći onečišćivaći.

„Na konferenciji COP25 očekujem jasan dokaz povećane ambicije i posvećenosti klimatskim akcijama. Čelnici svih zemalja trebaju pokazati svoju odgovornost jer bi sve drugo mogla biti izdaja cijele naše ljudske obitelji i svih narednih generacija“, zaključio je António Guterres.

S.F. / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Europljani podržavaju postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

EU će sljedeće godine ažurirati svoj dugoročni klimatski cilj, a prema nedavno usvojenoj rezoluciji Europski parlament je pozvao EU da na UN-ovoj konferenciji iznese strategiju o potrebi što skorijeg postizanja klimatske neutralnosti, i to najkasnije do 2050. godine. Europarlamentarci su također zatražili i 55-postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.

Europski parlament proglasio klimatsku krizu

Europski parlament usvojio je u četvrtak rezolucije o proglašenju klimatske i ekološke krize i o COP25, istaknuvši kako bi se Europska unija na predstojećoj UN-ovoj konferenciji o klimi trebala obvezati na postizanje nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER