Sve brže podizanje razine mora prijeti nuklearnim elektranama
S ubrzanijim podizanjem razine mora nego što se do sada predviđalo raste opasnost za sigurnost obalnih gradova i nuklearnih elektrana
Za zaštitu nuklearnih postrojenja nije važna samo visina podizanja razine mora, već i vrlo vjerojatno povećanje količine olujnih udara.
Posljednja znanstvena otkrića pokazuju kako se podizanje razine mora ubrzava što pojačava strah da će opasnost prijetiti milijunima ljudi i njihovim domovima, ali i brodskim pristaništima i elektranama.
Novo istraživanje u kojem su korišteni satelitski podaci tijekom tridesetogodišnjeg razdoblja pokazuje da se oko 2000. godine razina mora godišnje podizala za 2 mm, do 2010. godine 3 mm, a sada već 4 mm godišnje i to uz sve veće ubrzavanje.
Proračune je provela studentica Tadea Veng s Tehničkog sveučilišta u Danskoj koja se posebice zanimala za Grenland gdje se ledenjačka ploča otapa velikim brzinama, a u kombinaciji sa sve bržim otapanjem Antarktika i daljnjim zagrijavanjem oceana, utječe na podizanje razine mora diljem planeta.
Izvještaj je u skladu s istraživanjem koje je provela Europska agencija za okoliš (European Environment Agency – EEA) čije karte pokazuju kako će velika područja obalnih država na Sjevernom moru biti poplavljena ako se učinkovito ne zaštite od podizanja razine mora.
The Guardian navodi kako će temeljem tih karata više od polovice ključne luke Hull na istočnoj obali Ujedinjenog Kraljevstva biti poplavljeno. Ironično je to da se upravo ovdje proizvode ogromne lopatice vjetroturbina kojih je sve više na području Sjevernog mora.
Prepirke o tome koliko će se podići razina mora tijekom ovog stoljeća vode se u znanstvenim krugovima još od 1990-ih godina. U početku su se za pretpostavke o podizanju razine mora uzimala samo dva moguća uzroka: širenje vode zagrijavanjem oceana i topljenje planinskih ledenjaka koji su udaljeni od polova.
U početne izvještaje Međuvladinog panela o klimatskim promjenama topljenje polarnih ledenjačkih ploča nije se uzimalo u obzir budući da se znanstvenici nisu mogli usuglasiti oko toga hoće li obilniji pad snijega na ledenjačke ploče tijekom zime uravnotežiti ljetno otapanje. Brojni znanstvenici također su smatrali kako se Antarktik neće uopće otapati, ili barem ne kroz nekoliko stoljeća, budući da su temperature na Antarktiku bile preniske.
Međutim, i teorija dodatnog snijega i teorija da je Antarktik „prehladan da bi se topio“ sada su odbačene. Na Antarktiku je to djelomice rezultat toga da se more zagrijalo dovoljno da otapa ledenjake s donje strane, a to je nešto što znanstvenici ipak nisu predvidjeli.
Strah od podizanja razine mora također se pojačava izvan znanstvene zajednice, djelomice zbog toga što se brojne nuklearne elektrane nalaze upravo na obalama. Čak i one kojima se bliži kraj radnog vijeka bit će radioaktivne kroz još barem jedno stoljeće, a mnoge od njih imaju jako opasno, iskorišteno gorivo u bazenima za skladištenje bez organiziranog odlaganja.
Od ovog problema možda najviše strahuju stanovnici Velike Britanije čija vlada trenutno planira izgradnju nekoliko novih, priobalnih nuklearnih elektrana u niskim obalnim područjima. Kako predviđa EEA, neka od tih područja bit će poplavljena tijekom ovog stoljeća, a posebice one nuklearne elektrane čija se izgradnja planira u Sizewellu u istočnoj Engleskoj.
- Ubrzanje porasta razine mora izračunato za svaku točku mreže za čitav vremenski niz. Gore: ESA (1991.7–2019.0), dole: TPJ (1993.0–2019.0) / Izvor: sciencedirect.com
Teško je predvidjeti
U izvještaju Agencije navodi se kako procjene porasta razine mora do 2100. godine variraju s općenito prihvaćenom gornjom granicom koja iznosi jedan metar, ali pojedini znanstvenici predviđaju podizanje i do 2,5 metara. U posljednjem istraživanju koje su proveli danski znanstvenici razborito se navodi kako se sa sve većom brzinom porasta razine mora prava vrijednost ne može sa sigurnošću predvidjeti.
U izvještaju aktivista koji se protive izgradnji nuklearnih elektrana na ranjivim niskim obalama Velike Britanije upozorava se na taj problem te se prozivaju nuklearni regulatori i divovska francuska energetska tvrtka EDF zbog prevelike neobazrivosti na podizanje razine mora.
„Polarne ledenjačke ploče otapaju se brže nego što je očekivano, a ono što uvelike zabrinjava je to da se brzina otapanja neprestano povećava. Pojedini istraživači navode kako bi se razine mora mogle povisiti za šest ili više metara do 2100. godine, čak i kada bi se ostvario cilj od 2 °C koji je dogovoren Pariškim sporazumom“, navode britanski aktivisti.
„Za zaštitu nuklearnih postrojenja nije samo važna visina podizanja razine mora, već i vrlo vjerojatno povećanje količine olujnih udara. Porast razine mora za 50 cm značio bi da će se oluje koje su se ranije pojavljivale svakih tisuću godina sada javljati svakih stotinu godina. Ako se porast bude mjerio metrima, izrazito snažni olujni udari vjerojatno bi se javljali svakog desetljeća.“
Uzevši u obzir da će na lokaciji Hinkley Point C [na kojoj tvrtka EDF gradi novi dvostruki reaktor na području zapadne Engleske] vjerojatno postojati nuklearni otpad barem do 2150. godine, pitanje koje si očito ni Office for Nuclear Regulation ni EDF ne postavljaju je hoće li se daljnje mjere za zaštitu od poplava dovoljno brzo provesti kako bi se zaštitili od neočekivanih i nepredviđenih olujnih udara.
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik