Klimatski ekstremi su Europu od 1980.-2020. godine stajali gotovo pola bilijuna eura
Ekonomski gubici uzrokovani ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima u posljednjih 40 godina u Europi dosegli oko pola bilijuna eura
Oluje, poplave i toplinski valovi u posljednja su četiri desetljeća diljem Europe doveli do ogromnih šteta koje se mjere iznosom od gotovo pola bilijuna eura te su istovremeno prouzročili između 85.000 i 145.000 smrtnih slučajeva. Manje od jedne trećine ovih gubitaka je osigurano, prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) o ekonomskim gubicima i smrtnim slučajevima uzrokovanim ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima.
Oko tri posto svih takvih događaja bilo je odgovorno za 60 % gubitaka prema novom izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) „Gospodarski gubici i smrtni slučajevi uzrokovani vremenskim i klimatskim događajima u Europi“. Iako se općenito smatra da su se globalni ekonomski gubici povećali tijekom posljednjih pola stoljeća (prema studiji Svjetske meteorološke organizacije - WMO), dostupni podaci ne pokazuju jasan trend gubitaka za Europu u posljednja četiri desetljeća. Procjena EEA-a pokriva razdoblje od 1980. do 2020. i 27 država članica EU-a te Norvešku, Švicarsku, Tursku, Island i Lihtenštajn.
>>> Pročitajte još >>> Nepogode povezane s vodom dominiraju katastrofama u posljednjih 50 godina
Prilagodba i povećanje otpornosti ključni za smanjenje rizika od katastrofe
Cilj novog izvješća Europske agencije za okoliš je pružanje informacija temeljenih na podacima o utjecaju ekstremnih vremenskih događaja i opasnosti povezanih s klimatskim promjenama, poput toplinskih valova, obilnih oborina i suša, te povećanom riziku koji oni predstavljaju za imovinu i infrastrukturu te zdravlje ljudi. Ovi događaji, za koje se očekuje da će se zbog klimatskih promjena dodatno intenzivirati, već uzrokuju znatne gospodarske gubitke. Praćenje učinka takvih događaja stoga je vrlo važno kako bi kreatori politika mogli poboljšati prilagodbu klimatskim promjenama te provoditi mjere za smanjenje rizika od katastrofa s ciljem smanjenja šteta i gubitka ljudskih života.
Strategija prilagodbe EU-a ima za cilj izgraditi otpornost i osigurati da Europa bude bolje pripremljena za upravljanje rizicima i prilagodbu na utjecaje klimatskih promjena. Pritom se ističe kako povećanje pokrića osiguranja može biti jedan od ključnih alata za upravljanje financijskim rizikom za povećanje sposobnosti društava za oporavak od katastrofa, smanjenje ranjivosti i promicanje otpornosti. Države članice EU-a također uspostavljaju nacionalne politike prilagodbe klimatskim promjenama, uključujući nacionalne, regionalne i sektorske procjene klimatskih rizika.
Europske zemlje i regije svake se godine suočavaju s gospodarskim gubicima i smrtnim slučajevima uzrokovanim vremenskim i klimatskim ekstremima, a kako ukazuje EEA, ekonomski učinak ovih događaja značajno se razlikuje od zemlje do zemlje.
- Podaci o ukupnim ekonomskim gubicima za razdoblje 1980.-2019. / EEA
Njemačka financijski najteže pogođena
Ukupni gospodarski gubici u 32 zemlje su u razdoblju od 1980.-2020. iznosili između 450 i 520 milijardi EUR, a u apsolutnom iznosu, najveći gospodarski gubici zabilježeni su u Njemačkoj (107,572 mlrd. €), Francuskoj (98,994 mlrd. €) i Italiji (90,061 mlrd. €). Najveći gubici po glavi stanovnika zabilježeni su u Švicarskoj (2.244 €), Sloveniji (1.870 €) i Francuskoj (1.606 €), a temeljem podataka CATDAT-a najveći gubici po četvornom kilometru u Švicarskoj (397.079 €), Njemačkoj (301.005 €) i Italiji (298.145 €).
Osigurano je bilo svega 23 % ukupnih gubitaka, iako i taj podatak značajno varira od zemlje do zemlje - od jedan posto u Rumunjskoj i Litvi do 55 % u Nizozemskoj i 56 % u Danskoj.
Za Hrvatsku se navodi kako je u razdoblju od 1980.-2020. godine ukupna gospodarska šteta iznosila 2,86 milijarde eura ili 643 eura po glavi stanovnika (očito prema podatku o 4.447.900 stanovnika!), dok je u događajima vezanim za vremenske uvjete smrtno stradalo 896 osoba.
Toplinski valovi najsmrtonosniji
U izvješću se također navodi kako je ogroman broj smrtnih slučajeva – više od 85 % u promatranom 40-godišnjem razdoblju – posljedica toplinskih valova. Toplinski val iz 2003. prouzročio je najviše smrtnih slučajeva ili između 50 i 75 % svih smrtnih slučajeva uzrokovanih vremenskim i klimatskim ekstremima u posljednja četiri desetljeća. Slični toplinski valovi nakon 2003. uzrokovali su znatno manji broj smrtnih slučajeva, budući da su u različitim zemljama ipak provedene mjere prilagodbe.
U razdoblju od 1980.-2020. najveći broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vremenskim i klimatskim ekstremima imali su Njemačka (42.394), Francuska (26.775), Italija (21.603), Španjolska (16.181), Portugal (9.267), Belgija (4.642) i Grčka (4.618).
>>> Pročitajte još >>> Kako su europski gradovi svom stanovništvu olakšali podnošenje ljetnih vrućina?
U izvješću se navodi kako Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) predviđa da će ekstremni događaji povezani s klimom u cijelom svijetu postati još češći, što bi moglo uzrokovati velike štete i dodatni gubitak ljudskih života diljem Europe. Međutim, ekonomski gubici uzrokovani klimatskom krizom ne ovise samo o učestalosti i ozbiljnosti događaja, navodi EEA, već i o nekoliko drugih čimbenika, kao što su veličina populacije i vrijednost izložene imovine. Stoga je potreban sveobuhvatan, integriran pristup za prilagodbu i upravljanje rizicima.
Povećanje otpornosti društva na klimatske promjene fokusiranjem na provedbu mjera prevencije, pripravnosti i oporavka bit će ključno za revidiranu strategiju prilagodbe EU-a, koja je trenutno u izradi.
S.F. / Ekovjesnik