Svjetska meteorološka organizacija upozorava na važnost ranih upozorenja i djelovanja
Hidrometeorološkim i klimatskim informacijama mogu se spasiti brojni ljudski životi te smanjiti materijalne štete
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) na Svjetski meteorološki dan 2022. ističe važnost hidroloških i klimatskih informacija za smanjenje rizika od katastrofa
Vremenski i klimatski ekstremi, kao i hidrološke pojave u brojnim dijelovima svijeta postaju sve češće i intenzivnije kao izravna posljedica klimatskih promjena, a njihovim višestrukim rizicima izloženo je više ljudi nego ikada prije, navodi se u priopćenju Svjetske meteorološke organizacije (WMO) objavljenom povodom Svjetskog meteorološkog dana 2022.
Prognoze kakvo će biti vrijeme više nisu dovoljne, već su nam potrebne prognoze koje nas izvještavaju i upozoravaju na moguće posljedice vremena i od vitalnog su značaja za spašavanje ljudskih života i sredstava za život. Međutim, upozorava WMO, svaka treća osoba još uvijek nije na odgovarajući način obuhvaćena sustavima ranog upozorenja, zbog čega važna upozorenja vrlo često ne dopiru do onih kojima su najpotrebnija.
Stoga se ovogodišnji Svjetski meteorološki dan obilježava temom „Rano upozorenje i rano djelovanje“ (Early Warning and Early Action) kojom se naglašava izuzetna važnost hidrometeoroloških i klimatskih informacija za smanjenje rizika od katastrofa, bolju prevenciju, pripravnost i reakciju čime se mogu spasiti brojni ljudski životi te smanjiti materijalne štete u cijelom svijetu.
- Svjetski meteorološki dan 2022. / Izvor: WMO
„Posljedice klimatskih promjena već su vidljive kroz ekstremnije vremenske pojave u svim dijelovima svijeta. Svjedočimo sve intenzivnijim toplinskim valovima, sušama i šumskim požarima. Imamo više vodene pare u atmosferi, što dovodi do ekstremnih količina oborina i katastrofalnih poplava. Zatopljenje oceana potiče sve snažnije tropske oluje, a njihove su posljedice još razornije zbog porasta razine mora“, izjavio je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas u video poruci upućenoj članicama WMO-a i cjelokupnoj svjetskoj javnosti.
- Glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas / Izvor: WMO
„Očekujemo da će se ovaj negativni trend nastaviti. Koncentracije stakleničkih plinova dosegnule su rekordne razine, zbog čega će se posljedice klimatskih promjena nastaviti još desetljećima, a otapanje ledenjaka i podizanje razine mora čak stoljećima. Ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama najvažniji su prioriteti, a sustavi ranog upozorenja predstavljaju moćan i učinkovit način prilagodbe koja spašava živote i sredstva za život“, istaknuo je prof. Petteri Taalas.
Podsjetimo, prema opsežnoj prošlogodišnjoj analizi Svjetske meteorološke organizacije (WMO), suše, oluje, poplave i ekstremne vrućine su osim golemih materijalnih šteta uzrokovale i najveći gubitak ljudskih života u posljednjih 50 godina (1970.-2019.).
Među deset najčešćih katastrofa koje su u razdoblju od 1970.-2019. godine dovele do najvećih ljudskih gubitaka, četiri su vezane uz opasnosti povezane s vodom: suše su uzrokovale 650.000 smrtnih slučajeva, oluje 577.232 i poplave 58.700, dok je zbog ekstremnih vrućina smrtno stradalo 55.736 osoba. U navedenom razdoblju zabilježeno je preko 11.000 katastrofa povezanih s vremenom, klimom i vodom, u kojima je izgubljeno dva milijuna ljudskih života, a podaci WMO-a pokazuju da su činile 50 % svih katastrofa, 45 % svih prijavljenih smrtnih slučajeva i 74 % svih prijavljenih ekonomskih gubitaka na globalnoj razini.
Poruku glavne ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda, dr. sc. Branke Ivančan-Picek, povodom Svjetskog meteorološkog dana i Svjetskog dana voda, u godini u kojoj DHMZ obilježava svoju 75. obljetnicu, možete pročitati na sljedećoj poveznici.
S.F. / Ekovjesnik