U jednoj od sljedećih pet godina postoji 80-postotna vjerojatnost da će prosječna globalna temperatura premašiti granicu od 1,5 °C postavljenu Pariškim sporazumom. Također, barem jedna od ovih pet godina postavit će novi temperaturni rekord i nadmašiti 2023. koja je trenutačno najtoplija godina povijesti mjerenja, objavila je u srijedu Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

Rekordni ili gotovo rekordno visoki vodostaji zabilježeni su u velikim riječnim slivovima i to zbog niza oluja između listopada i prosinca. Preliminarne procjene pokazuju da je u Europi poplavama bilo pogođeno oko 1,6 milijuna ljudi, a oko 81 posto godišnjih gospodarskih gubitaka prouzročenih utjecajima klimatskih promjena nastalo je zbog poplava.

U 2023. godini oboreni su klimatski rekordi praćeni ekstremnim vremenskim uvjetima koji su za sobom ostavili trag razaranja i očajanja, navodi se u današnjem priopćenju Svjetske meteorološke organizacije (World Meteorological Organization - WMO).

Prema najnovijem mjesečnom biltenu Copernicus službe za klimatske promjene potvrđeno je da je globalna prosječna temperatura za srpanj 2023. bila viša nego u bilo kojem prethodnom srpnju. Globalne prosječne temperature površine mora istovremeno su bile 0,51 °C iznad prosjeka referentnog razdoblja 1991.-2020.

Rat u Ukrajini se iz klimatske perspektive može shvatiti kao „blagoslov“, kazao je glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije (WMO) prof. Petteri Taalas.

Čak devetero od 10 ljudi udiše zagađeni zrak, zbog čega bi sve svjetske vlade, organizacije, tvrtke i pojedinci trebali shvatiti potrebu hitne transformativne promjene. Onečišćenje zraka ima štetan utjecaj na klimu, biološku raznolikost i ekosustave te predstavlja najveći rizik za ljudsko zdravlje, a poboljšanjem kvalitete zraka možemo omogućiti zdravstvene, razvojne i ekološke koristi.

Voditeljica vremenske prognoze francuske nacionalne televizije TF1, Évelyne Dhéliat, „lažnom“ prognozom iz 2014. godine predvidjela je da će zbog globalnog zatopljenja temperature u kolovozu doseći 43 °C. Problem je što se prognoza odnosila na ljeto 2050. godine, a prognozirane temperature zraka nisu bile daleko od onih koje su zabilježene u lipnju 2022.!

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) na Svjetski meteorološki dan 2022. ističe važnost hidroloških i klimatskih informacija za smanjenje rizika od katastrofa

Oluje, poplave i toplinski valovi u posljednja su četiri desetljeća diljem Europe doveli do ogromnih šteta koje se mjere iznosom od gotovo pola bilijuna eura te su istovremeno prouzročili između 85.000 i 145.000 smrtnih slučajeva. Manje od jedne trećine ovih gubitaka je osigurano, prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) o ekonomskim gubicima i smrtnim slučajevima uzrokovanim ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima.

Prošla je godina na globalnoj razini bila peta najtoplija, a iako se kao tek neznatno toplija od 2015. i 2018. ubraja među „hladnije“, Služba za klimatske promjene europskog programa Copernicus (C3S) upozorava kako je posljednjih sedam godina dosad najtoplije razdoblje u povijesti mjerenja. U Europi je zabilježeno dosad najtoplije ljeto, a pamtit ćemo ga po katastrofalnim poplavama, toplinskim valovima i šumskim požarima.