Srpanj 2023.: Globalne temperature zraka i oceana dosegle nove rekorde

Ovogodišnji srpanj bio je 0,33 °C topliji od prethodno najtoplijeg srpnja 2019. godine

Prema najnovijem mjesečnom biltenu Copernicus službe za klimatske promjene potvrđeno je da je globalna prosječna temperatura za srpanj 2023. bila viša nego u bilo kojem prethodnom srpnju. Globalne prosječne temperature površine mora istovremeno su bile 0,51 °C iznad prosjeka referentnog razdoblja 1991.-2020.

Copernicus služba za klimatske promjene (Copernicus Climate Change Service - C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) u ime Europske komisije uz financiranje EU-a, raspolaže podacima o klimi od 1855. godine te redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene s izvještajima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama. Svi navedeni izvještaji temelje se na računalno generiranim analizama pomoću milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.

 

U srpnju 2023. oboren prethodni rekord iz 2019.

Potvrđeno je da je globalna prosječna temperatura za srpanj 2023. dosad najviša zabilježena u odnosu na isto razdoblje prethodnih godina. Prošli je mjesec bio 0,72 °C topliji od srpanjskog prosjeka za referentno razdoblje 1991.-2020., odnosno 0,33 °C topliji od prethodnog najtoplijeg srpnja 2019. godine.

Također, procjenjuje se da je srpanj 2023. bio oko 1,5 °C topliji od predindustrijskog prosjeka za razdoblje 1850.–1900. godine. Toplinski valovi zabilježeni su u više regija sjeverne hemisfere, uključujući južnu Europu, dok su iznadprosječne temperature zabilježene u nekoliko zemalja Južne Amerike i u većem dijelu Antarktike.

  • Globalna prosječna površinska temperatura zraka za mjesec srpanj od 1940. do 2023. godine. Stupci u nijansama plave boje označavaju godine hladnije od prosjeka, dok crvene nijanse prikazuju godine koje su bile toplije od prosjeka. © Copernicus Climate Change Service (C3S) / ECMWF

Kao dijelom svoje nadzorne uloge, Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) pomno prati promjene u temperaturama u oceanima, kako povezane s razvojem El Niña, tako i iznimno visokim temperaturama u sjevernom Atlantskom oceanu. Tijekom svibnja 2023. temperatura površine mora na globalnoj razini bila je viša nego u bilo kojem prethodnom svibnju, a taj se trend nastavio i u lipnju, pri čemu su u globalnom oceanu zabilježene više temperature površine mora nego u bilo kojem prethodnom lipnju.

Globalne prosječne površinske temperature mora nastavile su rasti te su nakon dugog razdoblja neobično visokih temperatura od travnja 2023. dostigle rekordno visoke razine u srpnju. Naime, globalne prosječne temperature površine mora bile su 0,51 °C iznad prosjeka referentnog razdoblja 1991.-2020.

  • Dnevna globalna temperatura površine mora (°C) u prosjeku u domeni 60°S–60°N iscrtana kao vremenski niz za svaku godinu od 1. siječnja 1979. do 31. srpnja 2023. Godine 2023. i 2016. prikazane su debljim linijama svijetle, odnosno tamno crvene boje. Ostale godine prikazane su tankim linijama i osjenčane su prema desetljeću, od plave (1970-ih) do ciglasto crvene (2020-ih). Podaci: ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) / ECMWF

Sjeverni Atlantik bio je 1,05 °C topliji u odnosu na srpanjski prosjek jer su temperature u sjeveroistočnom dijelu bazena i dalje ostale iznad prosjeka, a neobično visoke temperature razvile su se u sjeverozapadnom Atlantiku. Južno od Grenlanda i u Labradorskom moru te u Karipskom bazenu i Sredozemnom moru razvili su se morski toplinski valovi, dok su se uvjeti El Niña nastavili razvijati nad ekvatorijalnim istočnim Pacifikom.

  • Anomalije površinske temperature mora (°C) u odnosu na referentno razdoblje 1991.-2020., u prosjeku nad ekstrapolarnim globalnim oceanom (60°S-60°N) za mjesec srpanj od 1979. do 2023. godine. Izvor podataka: ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) / ECMWF

2023. trenutačno treća najtoplija godina

„Upravo smo svjedočili globalnim temperaturama zraka i globalnim temperaturama površine mora koje postavljaju nove srpanjske rekorde svih vremena. Ti rekordi imaju strašne posljedice i za ljude i za planet koji je izložen sve češćim i intenzivnijim ekstremnim događajima.“ – izjavila je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicus službe za klimatske promjene (C3S).

„2023. je trenutačno treća najtoplija godina do danas s 0,43 ºC iznad nedavnog prosjeka te prosječnom globalnom temperaturom u srpnju za 1,5 °C višom od predindustrijskog prosjeka. Čak i ako je ovo samo privremeno, podaci ukazuju na hitnost ambicioznih napora za smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova, koji su glavni pokretač ovih rekorda”, dodala je Burgess.

Uspoređujući prosjeke za razdoblje od siječnja do srpnja, globalna srednja vrijednost za 2023. je s +0,43 °C treća najveća zabilježena u odnosu na referentno razdoblje 1991.-2020., u usporedbi s +0,49 °C za 2016. i +0,48 °C za 2020. godinu. Očekuje se da će u nadolazećim mjesecima jaz između 2023. i 2016. ipak smanjiti, budući da su posljednji mjeseci 2016. bili relativno hladni (što godišnji prosjek smanjuje na 0,44 °C), dok se očekuje da će u skladu s očekivanim razvojem El Niña ostatak 2023. biti relativno topao.

Najniža srpanjska razina antarktičkog morskog leda

Opseg morskog leda na Antarktici je s mjesečnom vrijednošću 15 % ispod prosjeka nastavio rušiti rekorde za srpanj, što je daleko najniža razina morskog leda u srpnju od početka satelitskih promatranja. Kao i u lipnju, dnevna količina antarktičkog morskog leda ostala je znatno ispod prethodno promatranih vrijednosti za ovo doba godine tijekom cijelog mjeseca. Ispodprosječne razine morskog leda ponovno su bile najizraženije u sjevernom Weddellovom, istočnom Bellingshausenovom i sjevernom Rossovom moru, dok su se iznadprosječne koncentracije i dalje zadržale u širokom sektoru Amundsenova mora.

Opseg leda u Arktičkom oceanu bio je nešto ispod prosjeka, ali znatno iznad rekordnog minimuma iz srpnja 2020. Dok je veći dio Arktičkog oceana imao ispodprosječne koncentracije morskog leda, iznadprosječne koncentracije prevladavale su sjeverno od sjeverne sibirske obale.

Srpanj 2023. bio je kišniji od prosjeka u većem dijelu sjeverne Europe i u regiji od Crnog mora i Ukrajine do sjeverozapadne Rusije. Sušniji uvjeti vladali su u cijelom području Mediterana, a najveće anomalije zabilježene su u Italiji i jugoistočnoj Europi.

Izvan Europe, srpanj 2023. bio je kišniji od prosjeka u sjeveroistočnoj Sjevernoj Americi, Afganistanu, Pakistanu, sjeveroistočnoj Kini, sjevernoj i istočnoj Australiji i Čileu. Područje Meksika i jugozapada Sjedinjenih Država, središnja i jugoistočna Azija, jugozapad Australije i dijelovi južnog Brazila i Paragvaja bili su sušniji od prosjeka.

U Svjetskoj meteorološkoj organizaciji nisu iznenađeni

„Vijesti o najtoplijem zabilježenom srpnju možda ne bi trebale biti iznenađenje“, rekao je Chris Hewitt iz Svjetske meteorološke organizacije (WMO). „Posljednje godišnje izvješće WMO-a o stanju klime navodi da je od 2015. do 2022. bilo osam najtoplijih godina u povijesti, a to je jasna posljedica zagrijavanja iz desetljeća u desetljeće. Moramo biti svjesni da će se ovo dugoročno zagrijavanje i rušenje temperaturnih rekorda nastaviti dok god se u atmosferi povećavaju koncentracije stakleničkih plinova.“

Copernicus služba za klimatske promjene / Ekovjesnik

Copernicus je sastavnica svemirskog programa Europske unije, financiranog od strane EU, i njezin je vodeći program za promatranje Zemlje, koji djeluje kroz šest tematskih usluga: atmosfera, klimatske promjene, hitne situacije, kopno, more i sigurnost. Isporučuje besplatno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurne informacije vezane uz naš planet i njegov okoliš. Program koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi se u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za korištenje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Agencije EU i Mercator Ocean, među ostalima.

 

Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upravlja dvjema uslugama iz EU-ova programa za promatranje Zemlje Copernicus: Copernicus službom za nadzor atmosfere (CAMS) i Copernicus službom za klimatske promjene (C3S). Također pridonosi Copernicus službi za upravljanje hitnim slučajevima (CEMS), koju provodi Zajedničko istraživačko vijeće EU (JRC). ECMWF je neovisna međuvladina organizacija koju podržava 35 država. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno, proizvodi i distribuira numerička vremenska predviđanja svojim državama članicama. Ovi su podaci u potpunosti dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Postrojenje superračunala (i pridružena arhiva podataka) u ECMWF-u jedno je od najvećih te vrste u Europi i države članice mogu koristiti 25 % njegovog kapaciteta za vlastite potrebe.

 

VEZANE VIJESTI

Temperaturne anomalije bez presedana! 2023. na putu da postane najtoplija godina u povijesti mjerenja!

Nakon najtoplijeg kolovoza, s temperaturama 0,7 °C iznad prosjeka 1991.-2020., i najtoplijeg ljeta (lipanj – kolovoz), najnoviji podaci Službe za klimatske promjene Copernicus pokazuju da je rujan 2023. bio dosad najtopliji rujan na globalnoj razini, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 16,38 °C ili 0,93 °C iznad prosjeka za rujan 1991.-2020. i 0,5 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg rujna 2020. godine.

2023. je najtoplija godina u povijesti mjerenja, s globalnom temperaturom blizu granice od 1.5 °C

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) pratila je nekoliko ključnih klimatskih pokazatelja tijekom cijele 2023. godine, izvještavajući o vremenskim uvjetima i globalnim temperaturama koje su nakratko nadmašile predindustrijske razine za više od 2 °C. Dosad nezabilježene visoke globalne temperature od lipnja nadalje dovele su do toga da je 2023. najtoplija godina u povijesti mjerenja, uvelike prestigavši 2016., prethodnu najtopliju godinu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER