Temperaturne anomalije bez presedana! 2023. na putu da postane najtoplija godina u povijesti mjerenja!

Od siječnja do rujna 2023., globalna srednja temperatura za 2023. do danas je 1,40 °C viša od predindustrijskog prosjeka (1850.-1900.)

Nakon najtoplijeg kolovoza, s temperaturama 0,7 °C iznad prosjeka 1991.-2020., i najtoplijeg ljeta (lipanj – kolovoz), najnoviji podaci Službe za klimatske promjene Copernicus pokazuju da je rujan 2023. bio dosad najtopliji rujan na globalnoj razini, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 16,38 °C ili 0,93 °C iznad prosjeka za rujan 1991.-2020. i 0,5 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg rujna 2020. godine.

Copernicus služba za klimatske promjene (Copernicus Climate Change Service - C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) u ime Europske komisije uz financiranje EU-a, raspolaže podacima o klimi od 1855. godine te redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene s izvještajima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama. Svi navedeni izvještaji temelje se na računalno generiranim analizama pomoću milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.

 

Rujan 2023. bio je dosad najtopliji rujan zabilježen na globalnoj razini i to oko 1,75 °C topliji od predindustrijskog prosjeka za razdoblje 1850.–1900. godine, ističe se u priopćenju koje je u četvrtak objavila Služba za klimatske promjene Copernicus. Prosječna površinska temperatura zraka od 16,38 °C bila je 0,93 °C iznad rujanskog prosjeka u razdoblju 1991.-2020., a ovogodišnji rujan bio je 0,5 °C topliji od prethodnog najtoplijeg rujna 2020. godine. Zabilježena je i najviša temperaturna anomalija u bilo kojoj godini u skupu podataka ERA5 koji seže do 1940. godine.

  • Anomalije globalne prosječne površinske temperature zraka (°C) za mjesec rujan od 1940. do 2023.godine u odnosu na 1991. – 2020. Izvor podataka: ERA5 © Copernicus Climate Change Service/ECMWF

Također, globalna temperatura za razdoblje siječanj-rujan 2023. bila je 0,52 °C viša od prosjeka i 0,05 °C viša od ekvivalentnog razdoblja u najtoplijoj 2016. godini. Od siječnja do rujna 2023., globalna srednja temperatura za 2023. do danas je 1,40 °C viša od predindustrijskog prosjeka (1850.-1900.).

Rujan 2023. bio je u Europi dosad najtopliji rujan i to za +2,51 °C u odnosu na rujanski prosjek razdoblja 1991.-2020., odnosno 1,1 °C topliji od prethodnog najtoplijeg rujna 2020. godine.

Prosječna temperatura površine mora za rujan preko 60°S–60°N dosegla je 20,92 °C, odnosno najvišu zabilježenu temperaturu za rujan i drugu najvišu u svim mjesecima, iza kolovoza 2023., a El Niño uvjeti nastavili su se razvijati nad ekvatorijalnim istočnim Pacifikom.

  • Globalna dnevna površinska temperatura zraka (°C) od 1. siječnja 1940. do 30. rujna 2023., iscrtana kao vremenski niz za svaku godinu. 2023. i 2016. prikazane su debelim linijama osjenčanim jarko crvenom i tamno crvenom bojom. Ostale godine prikazane su tankim linijama i osjenčane prema desetljeću, od plave (1940-ih) do ciglasto crvene (2020-ih). Isprekidana linija i siva linija predstavljaju prag od 1.5 °C iznad predindustrijske razine (1850. – 1900.) i njegovu nesigurnost. Izvor podataka: ERA5 © Copernicus Climate Change Service/ECMWF

„Nakon rekordno toplog ljeta u rujnu su zabilježene temperature bez presedana za to doba godine koje su srušile sve dosadašnje rekorde. 2023. godina na putu je da postane najtoplija godina u povijesti mjerenja i to oko 1,4 °C iznad predindustrijskih prosječnih temperatura. Dva mjeseca do početka COP28 hitnost ambiciozne klimatske akcije nikad nije bila nužnija.“ – izjavila je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicus službe za klimatske promjene (C3S).

Opseg antarktičkog morskog leda ostao je na rekordno niskoj razini za to doba godine, a dnevni opseg arktičkog morskog leda dosegao je svoj šesti najniži godišnji minimum, dok je mjesečni opseg morskog leda rangiran kao peti najniži ili 18 % ispod prosjeka.

  • Dnevni opseg antarktičkog morskog leda od 1979. do rujna 2023. Nijanse plave boje koriste se za godine do 1999., a nijanse crvene od 2000. nadalje. Godina 2023. prikazana je debelom crnom linijom, godina 2022. debelom crvenom linijom, a medijan za 1991.–2020. isprekidanom sivom linijom. Izvor podataka: EUMETSAT OSI SAF Sea Ice Index v2.2. © Copernicus Climate Change Service/ECMWF/EUMETSAT

U rujnu 2023. zabilježeni su vlažniji uvjeti od prosjeka duž mnogih dijelova zapadne obale Europe, uključujući zapadni Pirinejski poluotok, Irsku, sjevernu Britaniju i Skandinaviju. U Grčkoj je također bilo vlažnije od prosjeka nakon ekstremne kiše povezane s olujom Daniel, a ovaj je događaj također odgovoran za razorne poplave u Libiji. Na jugu Brazila i Čilea također su izmjerene ekstremne količine oborina.

Sušniji uvjeti vladali su u dijelovima Europe, na jugoistoku SAD-a, u Meksiku, središnjoj Aziji i Australiji, gdje je zabilježen dosad najsušniji rujan.

Copernicus služba za klimatske promjene / Ekovjesnik

Copernicus je sastavnica svemirskog programa Europske unije, financiranog od strane EU, i njezin je vodeći program za promatranje Zemlje, koji djeluje kroz šest tematskih usluga: atmosfera, klimatske promjene, hitne situacije, kopno, more i sigurnost. Isporučuje besplatno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurne informacije vezane uz naš planet i njegov okoliš. Program koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi se u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za korištenje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Agencije EU i Mercator Ocean, među ostalima.

 

Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upravlja dvjema uslugama iz EU-ova programa za promatranje Zemlje Copernicus: Copernicus službom za nadzor atmosfere (CAMS) i Copernicus službom za klimatske promjene (C3S). Također pridonosi Copernicus službi za upravljanje hitnim slučajevima (CEMS), koju provodi Zajedničko istraživačko vijeće EU (JRC). ECMWF je neovisna međuvladina organizacija koju podržava 35 država. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno, proizvodi i distribuira numerička vremenska predviđanja svojim državama članicama. Ovi su podaci u potpunosti dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Postrojenje superračunala (i pridružena arhiva podataka) u ECMWF-u jedno je od najvećih te vrste u Europi i države članice mogu koristiti 25 % njegovog kapaciteta za vlastite potrebe.

 

VEZANE VIJESTI

Nakon iznimnih temperaturnih anomalija u listopadu, gotovo je sigurno da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja!

„U listopadu 2023. zabilježene su iznimne temperaturne anomalije, nakon četiri mjeseca obaranja globalnih temperaturnih rekorda. Gotovo sa sigurnošću možemo reći da će 2023. biti najtoplija zabilježena godina, a trenutačno je 1,43 ºC iznad predindustrijskog prosjeka“, upozorila je Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S).

Srpanj 2023.: Globalne temperature zraka i oceana dosegle nove rekorde

Prema najnovijem mjesečnom biltenu Copernicus službe za klimatske promjene potvrđeno je da je globalna prosječna temperatura za srpanj 2023. bila viša nego u bilo kojem prethodnom srpnju. Globalne prosječne temperature površine mora istovremeno su bile 0,51 °C iznad prosjeka referentnog razdoblja 1991.-2020.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER