2023. je najtoplija godina u povijesti mjerenja, s globalnom temperaturom blizu granice od 1.5 °C
Globalne temperature dosegnule su iznimno visoke razine u 2023. godini
Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) pratila je nekoliko ključnih klimatskih pokazatelja tijekom cijele 2023. godine, izvještavajući o vremenskim uvjetima i globalnim temperaturama koje su nakratko nadmašile predindustrijske razine za više od 2 °C. Dosad nezabilježene visoke globalne temperature od lipnja nadalje dovele su do toga da je 2023. najtoplija godina u povijesti mjerenja, uvelike prestigavši 2016., prethodnu najtopliju godinu.
Izvještaj Global Climate Highlights za 2023. godinu, koje se uglavnom temelji na ponovno analiziranom skupu podataka ERA5, predstavlja opći sažetak najrelevantnijih klimatskih ekstrema 2023. i njihovih glavnih pokretača, kao što su koncentracije stakleničkih plinova, El Niño i druge prirodne varijacije.
- Globalna površinska temperatura zraka raste u odnosu na prosjek predindustrijskog referentnog razdoblja 1850.-1900. na temelju nekoliko skupova podataka o globalnoj temperaturi prikazanih kao petogodišnji prosjeci od 1850. (lijevo) i kao godišnji prosjeci od 1967. (desno). © Copernicus Climate Change Service (C3S) / ECMWF
S globalnom prosječnom temperaturom od 14,98 °C, što je 0,17 °C više od prethodne najviše godišnje vrijednosti u 2016. godini, potvrđeno je da je 2023. najtoplija godina u povijesti mjerenja. Prošla godina bila je 0,60 °C toplija od dugogodišnjeg prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 1.48 °C toplija od prosjeka predindustrijskog razdoblja 1850.-1900., navodi Služba za klimatske promjene Coprenicus (C3S). Također, vjerojatno je da će 12-mjesečno razdoblje koje završava u siječnju ili veljači 2024. premašiti 1,5 °C predindustrijske razine.
U 2023. godini prvi put u povijesti mjerenja svakog je dana premašen 1°C iznad predindustrijske razine 1850.-1900. Gotovo 50 posto dana bilo je za više od 1.5 °C toplije od razine 1850.-1900., a dva dana u studenom bila su prvi put toplija za više od 2 °C!
Godišnje prosječne temperature zraka bile su najviše zabilježene ili blizu najtoplijih, i to u znatnim dijelovima svih oceanskih bazena i svih kontinenata osim Australije. Svaki mjesec od lipnja do prosinca 2023. bio je topliji od odgovarajućeg mjeseca bilo koje prethodne godine.
Srpanj i kolovoz 2023. bila su dva najtoplija mjeseca dosad zabilježena, dok je borealno ljeto (lipanj-kolovoz) također bilo najtoplije dosad zabilježeno godišnje doba. Rujan 2023. bio je mjesec s temperaturnim odstupanjem iznad prosjeka 1991. – 2020. većim od bilo kojeg mjeseca u skupu podataka ERA5. Na kraju, prosinac 2023. bio je najtopliji prosinac zabilježen na globalnoj razini, s prosječnom temperaturom od 13,51 °C, što je 0,85 °C iznad prosjeka 1991.-2020. i 1,78 °C iznad razine 1850.-1900. za taj mjesec.
>>> Pročitajte još >>> Tijekom 2023. oboreni klimatski rekordi koji će imati dalekosežne posljedice!
- Anomalija površinske temperature zraka za 2023. u odnosu na prosjek za referentno razdoblje 1991.-2020. Izvor podataka: ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) / ECMWF
Površinske temperature oceana
Globalne prosječne temperature površine mora (Sea Surface Temperature - SST) ostale su postojano i neobično visoke, dosegnuvši rekordne razine za doba godine od travnja do prosinca 2023. U proljeće 2023. La Niña je završila te su se počeli razvijati uvjeti za El Niño, a Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je početkom srpnja proglasila njegov početak.
Visoke temperature površine mora u većini oceanskih bazena, a posebno u sjevernom Atlantiku, igrale su važnu ulogu u obaranju rekorda globalnih temperature površine mora. Dosad nezabilježene površinske temperature mora bile su povezane s morskim toplinskim valovima diljem svijeta, uključujući dijelove Sredozemlja, Meksičkog zaljeva i Kariba, Indijskog oceana i sjevernog Pacifika te velikog dijela sjevernog Atlantika.
Druga najtoplija godina u Europi
2023. bila je druga najtoplija godina za Europu, i to 1,02 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020., no 0,17 °C hladnija od 2020., dosad najtoplije zabilježene godine.
Temperature u Europi bile su iznad prosjeka čak 11 mjeseci tijekom 2023., a rujan 2023. bio je dosad najtopliji rujan. Europska zima (prosinac 2022. – veljača 2023.) bila je druga najtoplija zabilježena zima.
Prosječna temperatura za europsko ljeto (lipanj-kolovoz) bila je 19,63 °C te je s 0,83 °C iznad prosjeka bila dosad peta najviše zabilježena.
Europska jesen (rujan-studeni 2023.) imala je prosječnu temperaturu od 10,96 °C, što je 1,43 °C iznad prosjeka. Time je i jesen postala dosad druga najtoplija, i to samo 0,03 °C hladnija od jeseni 2020. godine.
- Mjesečna globalna prosječna koncentracija CO2 (lijevo) i CH4 (desno) u stupcu iz satelita za 2003.-2023. (siva krivulja) i 12-mjesečni prosjek (crvena krivulja). Izvor podataka: C3S/Obs4MIPs (v4.5) konsolidirani (2003. – 2022.) i CAMS preliminarni podaci gotovo u stvarnom vremenu (2023.) GOSAT (CH4 ) i GOSAT-2 (CO2) zapisi. Prostorni domet: 60S - 60N nad kopnom. © C3S/CAMS/ECMWF/Sveučilište u Bremenu/SRON
Nastavljen porast stakleničkih plinova u atmosferi
2023. bila je izvanredna za antarktički morski led koji je dosegnuo rekordno niske razine za odgovarajuće doba godine tijekom čak osam mjeseci. I dnevni i mjesečni opseg dosegnuli su povijesni minimum u veljači 2023.
Opseg arktičkog morskog leda na godišnjem vrhuncu u ožujku rangiran je temeljem satelitskih mjerena među četiri najniža za to doba godine. Godišnji minimum u rujnu bio je šesti najniži.
Koncentracije ugljikovog dioksida i metana u atmosferi nastavile su rasti i dosegle rekordne razine 2023. godine, dosegnuvši 419 ppm (engl. parts per million - dijelova na milijun), odnosno 1902 ppb (engl. parts per billion – dijelova na milijardu). Koncentracije ugljikovog dioksida u 2023. bile su 2,4 ppm više nego u 2022., a koncentracije metana porasle su za 11 ppb.
Diljem svijeta zabilježen je velik broj ekstremnih događaja, uključujući toplinske valove, poplave, suše i požare. Procijenjene globalne emisije CO2 uslijed požara u 2023. porasle su za 30 posto u odnosu na 2022., i to uglavnom zbog stalnih požara u Kanadi.
- Dnevni porast globalne površinske temperature zraka u 2023. u odnosu na prosjek predindustrijskog referentnog razdoblja 1850. – 1900. Na dijagramu su istaknuta povećanja temperature unutar tri raspona: 1–1.5 °C (narančasto), 1.5–2 °C (crvena), a iznad 2 °C (grmizna). Izvor: ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) / ECMWF
„Zahvaljujući radu programa Copernicus tijekom 2023. znali smo da danas nećemo dobiti dobre vijesti. No, ovdje predstavljeni godišnji podaci pružaju još više dokaza o rastućim utjecajima klimatskih promjena. Europska unija, u skladu s najboljom dostupnom znanošću, dogovorila je smanjenje emisija od 55 posto do 2030. godine – za samo šest godina. Izazov je jasan. Program Copernicus, koji financira Europska komisija, jedan je od najboljih dostupnih alata za usmjeravanje naših klimatskih akcija, za držanje nas na putu prema ciljevima Pariškog sporazuma i ubrzavanje zelene tranzicije.” – izjavio je Mauro Facchini, voditelj Promatranja Zemlje (DEFIS.C.3) pri Glavnoj upravi za obrambenu industriju i svemir Europske komisije (DG DEFIS).
„2023. godina bila je iznimna godina s klimatskim rekordima koji su se rušili poput domina. Ne samo da je 2023. najtoplija zabilježena godina, već je i prva godina u kojoj je svaki dan u godini bio za više od 1 °C topliji od predindustrijskog razdoblja. Temperature tijekom 2023. vjerojatno će premašiti one u bilo kojem razdoblju u barem zadnjih 100 000 godina." – kazala je Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Copernicus službe za klimatske promjene.
„Ekstremi koje smo primijetili u posljednjih nekoliko mjeseci dramatično svjedoče o tome koliko smo daleko od klime u kojoj se razvila naša civilizacija. To ima duboke posljedice za Pariški sporazum i sva ljudska nastojanja. Ako želimo uspješno upravljati svojim portfeljem klimatskih rizika, moramo hitno dekarbonizirati naše gospodarstvo koristeći klimatske podatke i znanje da se pripremimo za budućnost.” – zaključio je Carlo Buontempo, ravnatelj Službe za klimatske promjene Copernicus.
Copernicus služba za klimatske promjene / Ekovjesnik