2022. je bila godina klimatskih ekstrema, s rekordno visokim temperaturama i rastućim koncentracijama stakleničkih plinova
Prošla je godina bila peta najtoplija na globalnoj razini te druga najtoplija u Europi
Najnoviji podaci Službe za klimatske promjene europskog programa Copernicus (C3S) otkrivaju još jednu godinu klimatskih ekstrema s brojnim temperaturnim rekordima i rastućim koncentracijama stakleničkih plinova. Ljeto 2022. bilo je najtoplije zabilježeno u Europi, dok je sveukupno 2022. bila druga najtoplija godina zabilježena u Europi te globalno peta najtoplija zabilježena prema ERA5 bazi podataka.
Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) u ime Europske komisije, objavljuje svoje izvješće 2022 Global Climate Highlights, kao sažetak prošlogodišnjih temperatura, koncentracija stakleničkih plinova i značajne klimatske i vremenske pojave. Sažetak pokazuje da je oboreno nekoliko visokih temperaturnih rekorda u Europi i diljem svijeta, dok su drugi ekstremni događaji poput suše i poplava pogodili velike regije.
Na globalnoj je razini 2022. bila je peta najtoplija godina, a posljednjih osam godina bilo je ujedno razdoblje osam najtoplijih zabilježenih godina, upozorila je u ponedjeljak Služba za klimatske promjene europskog programa Copernicus (C3S). Do sada su najtoplije godine zabilježene na globalnoj razini 2016., 2020. te 2019. i 2017.
- Godišnji prosjeci procijenjenog povećanja globalne površinske temperature iznad referentnih razina 1991. – 2020. (lijeva os) i 1850. – 1900. (desna os), 2022. samo prema ERA5, sve ostale godine prema šest različitih skupova podataka. Izvori podataka: ERA5 (C3S/ECMWF), JRA-55 (JMA), GISTEMPv4 (NASA), HadCRUT5 (Met Office Hadley Centre), NOAAGlobalTempv5 (NOAA) i Berkeley Earth. Izvor: Copernicus služba za klimatske promjene/ECMWF
Prosječna godišnja temperatura bila je 0.3 °C iznad referentnog razdoblja 1991.-2020., što je približno 1.2 °C više nego u razdoblju 1850.-1900. koje se obično koristi kao zamjena za predindustrijsko doba. Time je 2022. osma godina zaredom s temperaturama većim od 1 °C iznad predindustrijske razine. Uvjeti La Niñe zadržali su se tijekom većeg dijela godine, već treću godinu zaredom.
U Europi najtoplije ljeto i treća najtoplija jesen
Europa je pak prošle godine imala svoju drugu najtopliju godinu, nakon dosad najtoplije 2020., iako tek malo topliju od 2019., 2015. i 2014. Ujedno, ljeto 2022. je u Europi bilo dosad najtoplije zabilježeno ljeto, dok je jesen je bila treća najtoplija. Nekoliko dugotrajnih i intenzivnih toplinskih valova zahvatilo je dijelove zapadne i sjeverne Europu, a stalna niska količina oborina u kombinaciji s visokim temperaturama i drugim čimbenicima dovela je do raširenih sušnih uvjeta. U izvješću se također naglašava da je temperatura u Europi porasla za više od dva puta od globalnog prosjeka u posljednjih 30 godina te da ima najveću stopu porasta od bilo kojeg kontinenta na svijetu.
Francuska, Španjolska, Njemačka i Slovenija imale su najveće ljetne (lipanj-kolovoz 2022.) emisije požara na otvorenim prostorima u najmanje posljednjih 20 godina, a cijela Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo u posljednjih 15 godina.
- Poredak površinskih temperatura zraka 2022. po zemljama u razdoblju od 1950. Izvor podataka: ERA5. Izvor: Copernicus služba za klimatske promjene/ECMWF
Led na Antarktičkom moru dosegao dosad najniži opseg u posljednje 44 godine
Dugotrajni toplinski val pogodio je Pakistan i sjevernu Indiju u proljeće te središnju i istočnu Kinu tijekom ljeta. Pakistan je u kolovozu doživio velike poplave kao rezultat ekstremnih oborina. Relativno niske temperature i velika količina oborina nad istočnom Australijom 2022. klimatske su značajke koje se obično povezuju s uvjetima La Niñe. U veljači je led na Antarktičkom moru dosegao najniži opseg u 44-godišnjoj satelitskoj evidenciji, dok je tijekom šest mjeseci opseg leda na Antarktičkom moru dosegao rekordno ili gotovo rekordno niske vrijednosti.
„U našim naporima da se uhvatimo u koštac s klimatskim promjenama na globalnoj, europskoj ili nacionalnoj razini jasno je da su visokokvalitetni podaci promatranja Zemlje, informacije i znanje ključni. Copernicus služba za klimatske promjene pruža mjerodavno i pravovremeno praćenje klimatskih promjena koje informira o naporima prilagodbe.” – izjavio je Mauro Facchini, voditelj Promatranja Zemlje (DEFIS.C.3) pri Glavnoj upravi za obrambenu industriju i svemir Europske komisije (DG DEFIS).
„2022. bila je još jedna godina klimatskih ekstrema diljem Europe i globalno. Ovi događaji naglašavaju da već doživljavamo razorne posljedice zagrijavanja našeg svijeta. Najnoviji klimatski prikazi za 2022. iz C3S-a pružaju jasne dokaze da će izbjegavanje najgorih posljedica zahtijevati od društva da hitno smanji emisije CO2 i brzo se prilagodi klimatskim promjenama.” – dodala je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicus službe za klimatske promjene.
- Anomalije u oborinama, relativnoj vlažnosti površinskog zraka, volumetrijskom sadržaju vlage u gornjih 7 cm tla i površinskoj temperaturi zraka za ljeto (lipanj 2022. do kolovoza 2022.) s obzirom na 1991.-2020. Tamnije sivo sjenčanje označava mjesta gdje vlažnost tla nije prikazana zbog ledenog pokrivača ili klimatološki niske količine oborina. Izvor podataka: ERA5 Zasluge: Copernicus služba za klimatske promjene/ECMWF. Izvorno objavljeno u hidrološkom biltenu za kolovoz 2022.
Rekordne temperature diljem Europe
Temperature u Europi tijekom cijele godine bile su druge najtoplije zabilježene. 2022. bila je hladnija od 2020. za 0.3 °C i neznatno toplija – za oko 0.1 °C, od 2019., 2015. i 2014. Cijela Europa, osim Islanda, zabilježila je godišnje temperature iznad prosjeka za razdoblje 1991.-2020. Temperature su bile najviše iznad prosjeka u zapadnom dijelu kontinenta, a nekoliko zemalja u zapadnoj i južnoj Europi zabilježilo je najviše godišnje temperature od najmanje 1950. godine. Nacionalne agencije u ovoj regiji već su objavile slična otkrića temeljena na preliminarnim ili konačnim podacima.
Ljeto u Europi bilo je najtoplije zabilježeno s jasnom razlikom u odnosu na prethodno najtoplije ljeto 2021. godine. Jesen je bila treća najtoplija zabilježena, a nadmašile su je samo jesen 2020. i 2006. godine. Zimske temperature 2022. bile su oko 1 °C iznad prosjeka, svrstavajući je među deset najtoplijih zima. S druge strane, proljetne temperature za Europu u cjelini bile su malo ispod prosjeka referentnog razdoblja 1991.-2020. Gledano po mjesečnim prosjecima, devet mjeseci bilo je iznad prosjeka, dok su tri – ožujak, travanj i rujan ispod prosjeka. Europski kontinent imao je i dosad drugi najtopliji lipanj s oko 1.6 °C iznad prosjeka i najtopliji zabilježeni listopad s temperaturama gotovo 2 °C iznad prosjeka.
Neuobičajena toplina u kasno proljeće i ljeto u Europi u kombinaciji s nedostatkom kiše, vedrim nebom i suhim tlima donijela je sušne uvjete posebno u južne i središnje dijelove kontinenta. Mnoge su zemlje prijavile utjecaje na poljoprivredu, riječni promet i upravljanje energijom. Ekstremno suhi uvjeti također su doveli do povećane opasnosti od požara što je rezultiralo neuobičajeno visokom aktivnošću požara u jugozapadnoj Europi, posebno u Francuskoj i Španjolskoj.
Ekstremni događaji u cijelom svijetu
Oba polarna područja zabilježila su epizode rekordnih temperatura tijekom 2022. U ožujku je Antarktika imala intenzivno toplo razdoblje s temperaturama znatno iznad prosjeka. Na postaji Vostok, u unutrašnjosti istočne Antarktike, na primjer, zabilježena temperatura dosegla je -17.7 °C, što je najtoplije ikada izmjereno u 65-godišnjim mjerenjima. Tijekom rujna, temperature nad središtem Grenlanda bile su 8 °C više od prosjeka, a C3S podaci pokazuju da je gotovo cijela zemlja imala prosječne temperature više nego bilo koji drugi rujan od najmanje 1979., što je povezano s prevladavajućim južnim vjetrovima koji su bili topliji od normalnih. Kiša je pala na vrh grenlandskog ledenog pokrivača drugu godinu zaredom.
U tropskim i suptropskim regijama, zabilježene su ekstremno visoke predmonsunske temperature u Pakisatnu i sjevernoj Indiji što je rezultiralo dugotrajnim proljetnim toplinskim valovima i rekordnim maksimalnim i minimalnim temperaturama. Središnja i istočna Kina iskusila je dugotrajne toplinske valove s posljedičnom sušom tijekom ljeta.
U srpnju i kolovozu u Pakistanu je pala rekordna količina oborina što je dovelo do poplava velikih razmjera u velikim dijelovima zemlje uzrokujući široka razaranja i gubitak života. Australija je također iskusila temperature ispod prosjeka, s neuobičajeno vlažnim uvjetima tijekom većeg dijela godine, posebno na istoku kontinenta, s nekoliko epizoda raširenih poplava, što je situacija koja se obično povezuje s dugotrajnim uvjetima La Niñe i vjerojatno je naglašena zasićenim tlom.
- Mjesečna globalna srednja atmosferska prosječna koncentracija CO2 (lijevo) i CH4 (desno) u stupcu sa satelita za 2003.-2022. (crvena krivulja) i 12-mjesečni prosjek (crna krivulja). Izvor podataka: C3S/Obs4MIPs (v4.4) konsolidirani (2003. – 2021.) i CAMS preliminarni podaci gotovo u stvarnom vremenu (2022.) GOSAT zapisi. Prostorni domet: 60S - 60N nad kopnom. Zasluge: C3S/CAMS/ECMWF/Sveučilište u Bremenu/SRON.
Koncentracije CO2 i CH4 nastavile rasti i u 2022.
Istovremeno, u 2022. godini koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi porasle su za otprilike 2.1 ppm (engl. parts per million - dijelova na milijun), slično stopama posljednjih godina. Koncentracije metana (CH4), osobito snažnog stakleničkog plina, u atmosferi su porasle za blizu 12 ppb (engl. parts per billion - dijelova na milijardu), više od prosjeka, ali ipak ispod rekordnih vrijednosti u posljednje dvije godine.
To je rezultiralo godišnjim prosjekom za 2022. od približno 417 ppm za ugljikov dioksid i 1894 ppb za metan. Za oba staklenička plina ovo su najviše koncentracije iz satelitskog zapisa, a uključujući i druge zapise, najviše razine u više od dva milijuna godina za ugljikov dioksid i više od 800.000 godina za metan.
„Staklenički plinovi, uključujući ugljikov dioksid i metan, glavni su pokretači klimatskih promjena i iz naših aktivnosti praćenja možemo vidjeti da atmosferske koncentracije nastavljaju rasti bez znakova usporavanja”, rekao je Vincent-Henri Peuch, direktor Copernicus službe za praćenje atmosfere (CAMS). „Promjene koncentracije rezultat su ljudskih i prirodnih čimbenika. Naši stalni napori prema operativnom potpornom kapacitetu verifikacije emisija CO2 i CH4 pružit će neizmjerno korisne alate za konkretniju procjenu učinkovitosti mjera za ublažavanje klimatskih promjena.”
Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) će svoje godišnje izvješće Stanje klime u Europi (European State of the Climate - ESOTC 2022) objaviti u travnju 2023.
C3S / Ekovjesnik