Posljednjih sedam godina najtoplije su u povijesti mjerenja. Razine stakleničkih plinova u porastu.
Europa je 2021. imala dosad najtoplije ljeto, a koncentracije ugljikovog dioksida i metana nastavljaju rasti
Prošla je godina na globalnoj razini bila peta najtoplija, a iako se kao tek neznatno toplija od 2015. i 2018. ubraja među „hladnije“, Služba za klimatske promjene europskog programa Copernicus (C3S) upozorava kako je posljednjih sedam godina dosad najtoplije razdoblje u povijesti mjerenja. U Europi je zabilježeno dosad najtoplije ljeto, a pamtit ćemo ga po katastrofalnim poplavama, toplinskim valovima i šumskim požarima.
Najnoviji podaci pokazuju da je posljednjih sedam godina na globalnoj razini bilo najtoplije razdoblje u povijesti mjerenja, iako se 2021. uz 2015. i 2018. u navedenom razdoblju ubraja među „hladnije“ godine, upozorila je u ponedjeljak Služba za klimatske promjene europskog programa Copernicus (C3S). Europa je 2021. imala svoje najtoplije ljeto dosad, toplije od prethodno zabilježenih u 2010. i 2018. godini.
Koncentracije CO2 i CH4 nastavile rasti i u 2021.
Zajedno sa Službom za praćenje atmosfere (CAMS), C3S je također izvijestio kako su preliminarne analize satelitskih mjerenja tijekom 2021. godine potvrdile daljnji rast koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi. Razine ugljikovog dioksida (CO2) nastavile su rasti brzinom od približno 2,4 ± 0.4 ppm godišnje te su tako dosegle 414,3 ppm (engl. parts per million - dijelova na milijun). U travnju su dosegnute najviše koncentracije CO2 (416.1 ppm), a emisije CO2 iz šumskih požara u cijelom svijetu iznosile su ukupno 1850 megatona, posebno one izazvane katastrofalnim požarima u Sibiru. To je nešto više nego 2020. godine (1750 megatona emisija CO2), iako se trend smanjuje od 2003. godine.
Razine metana (CH4), osobito snažnog stakleničkog plina, dosegle su otprilike 1876 ppb (engl. parts per billion - dijelova na milijardu) uz godišnji rast od 16,3 ± 3.3 ppb. Posebno su skočile u posljednje dvije godine, iako uzroci još nisu u potpunosti jasni, no sa sigurnošću se zna kako ih uzrokuju proizvodnja nafte i plina te intenzivna poljoprivredna proizvodnja, ali i prirodna močvarna područja.
- Godišnji prosjeci globalne temperature zraka na visini od dva metra procjenjuju se u odnosu na predindustrijsko razdoblje (lijevo) i na referentno razdoblje 1991.-2020. (desno) prema podacima ERA5 (ECMWF Copernicus Climate Change Service, C3S), GISTEMPv4 (NASA), HadCRUT5 (Met Office Hadley Centre), NOAAGlobalTempv5 (NOAA), JRA-55 (JMA) i Berkeley Earth. Izvor: Copernicus Climate Change Service/ECMWF
Peta najtoplija godina
Globalno, 2021. je bila peta najtoplija godina u povijesti mjerenja, iako tek neznatno toplija od 2015. i 2018. Prosječna godišnja temperatura bila je 0,3 °C iznad temperature referentnog razdoblja 1991.-2020. te 1,1-1,2 °C viša od predindustrijskih razina u razdoblju od 1850.-1900. godine, no jasno se ističe kako je posljednjih sedam godina dosad najtoplije zabilježeno razdoblje.
Tijekom prvih pet mjeseci zabilježene su relativno niske temperature u odnosu na protekle vrlo tople godine. Međutim, mjeseci od lipnja do listopada 2021. ubrajaju se u četiri dosad najtoplija razdoblja. Temperature u posljednjih 30 godina (1991.-2020.) bile su za oko 0,9 °C više od predindustrijskih razina, a u usporedbi s navedenim referentnim razdobljem, među regije s najvišim iznadprosječnim temperaturama ubraja se područje od zapadne obale SAD-a i Kanade do sjeveroistočne Kanade i Grenlanda, kao i veliki dijelovi središnje i sjeverne Afrike te Bliskog istoka. Najviše ispodprosječnih temperatura zabilježeno je u zapadnom i najistočnijem Sibiru, na Aljasci, iznad središnjeg i istočnog Pacifika – paralelno s uvjetima La Niñe na početku i na kraju godine, kao i u većem dijelu Australije i u dijelovima Antarktike.
Najtoplije europsko ljeto pamtit će se po poplavama i požarima
Na cjelogodišnjoj razini Europa je ipak bila samo 0,1 °C iznad prosjeka za razdoblje 1991.-2020., čime se prošla godina ne ubraja u deset najtoplijih godina od 2000. godine, dok je razdoblje sedam najtoplijih godina ono od 2014.-2020. Posljednji mjeseci u godini, kao i cijelo proljeće općenito su bili blizu ili ispod europskog prosjeka za razdoblje 1991.-2020.
Međutim, nakon toplog ožujka i neuobičajeno hladnog travnja, u Europi je zabilježeno dosad najtoplije ljeto, iako po temperaturama vrlo blizu prethodno najtoplijim ljetima u 2010. i 2018. godini. Lipanj i srpanj bili su dosad drugi najtopliji ljetni mjeseci, dok su temperature u kolovozu uglavnom bile blizu prosječnih, iako uz velike razlike na europskom kontinentu: iznadprosječne temperature na jugu i ispodprosječne na sjeveru.
- Anomalije oborina, relativne vlažnosti površinskog zraka, volumetrijskog udjela vlage u gornjih 7 cm tla i temperature zraka na površini za srpanj 2021. u odnosu na srpanjske prosjeke za razdoblje 1991.-2020. prema podacima ERA5. Tamnije sivom bojom označena su područja u kojima se vlažnost tla ne vidi zbog ledenog pokrivača ili klimatski niskih oborina. / Izvor: Copernicus Climate Change Service/ECMWF
Osim toga, Europu je tijekom ljeta 2021. pogodilo nekoliko ekstremnih vremenskih događaja. U srpnju su zapadne i središnje europske regije pogodile jake oborine, što je dovelo do katastrofalnih poplava u nekoliko zemalja, od kojih su najteže bile pogođene Njemačka, Belgija, Luksemburg i Nizozemska. Sredozemna regija doživjela je toplinski val tijekom srpnja i dijela kolovoza, a visoke temperature posebno su pogodile Grčku, Španjolsku i Italiju. Na Siciliji je s izmjerenih 48,8 °C za +0,8 °C oboren europski temperaturni maksimum, iako ga još treba službeno potvrditi Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Vrući i suhi uvjeti uzrokovali su intenzivne i dugotrajne šumske požare, osobito u istočnom i srednjem Sredozemlju, a uz Grčku, Italiju, Španjolsku, Portugal, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Alžir i Tunis, Turska je bila jedna od najteže pogođenih zemalja.
Sjevernu Ameriku je pogodila izuzetna vrućina
Tijekom 2021. godine nekoliko regija u Sjevernoj Americi doživjelo je velike temperaturne anomalije. U sjeveroistočnoj Kanadi prosječne mjesečne temperature bile su neobično visoke i na početku godine i u jesen. Izniman toplinski val dogodio se u lipnju na zapadu Sjeverne Amerike, s rekordima maksimalne temperature oborenima za nekoliko Celzijevih stupnjeva, što je rezultiralo najtoplijim zabilježenim lipnjem u povijesti na kontinentu. Vrući i suhi uvjeti u regiji pogoršali su niz ekstremnih šumskih požara tijekom srpnja i kolovoza, a najteže je pogođeno nekoliko kanadskih provincija i država na zapadnoj obali SAD-a. Drugi najveći požar zabilježen u povijesti Kalifornije, takozvani „Dixie Fire“, izazvao je ogromna razaranja i rezultirao značajnim smanjenjem kvalitete zraka za tisuće ljudi zbog zagađenja. Kvaliteta zraka smanjila se na cijelom kontinentu, jer su se čestice i druge pirogene onečišćujuće tvari iz požara prenosile na istok. Sve u svemu, u Sjevernoj Americi došlo je do najveće emisija CO2 - 83 megatona, te drugih pirogenih emisija izazvanih šumskim požarima tijekom bilo kojeg ljeta u CAMSovoj povijesti bilježenja podataka od 2003. godine.
>>> Pročitajte još >>> Uslijed povijesnog toplinskog vala u Britanskoj Kolumbiji više od 230 smrtnih slučajeva
- 27. lipnja 2021. / NASA Earth Observatory image by Joshua Stevens, using GEOS-5 data from the Global Modeling and Assimilation Office at NASA GSFC, and data courtesy of Joalda Morancy/NASA/JPL-Caltech and the ECOSTRESS science team
„Ciljevi Pariškog klimatskog sporazuma mogu se postići samo učinkovitom analizom klimatskih podataka. Copernicusova služba za klimatske promjene pritom osigurava operativne, visokokvalitetne informacije o stanju naše klime koje su ključne za politike ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. Analiza prošle godine potvrđuje da su globalno najtoplije godine zabilježene u posljednjih sedam godina, što nas upozorava na kontinuirani porast globalnih temperatura i nužnost klimatskih akcija“, izjavio je Mauro Facchini, voditelj Promatranja Zemlje (DEFIS.C.3) pri Glavnoj upravi za obrambenu industriju i svemir Europske komisije (DG DEFIS).
„Prošla godina bila je još jedna godina ekstremnih temperatura s najtoplijim ljetom u Europi, toplinskim valovima na Mediteranu, kao i dosad neviđenim temperaturnim maksimumima u Sjevernoj Americi. Ovi nas događaji jasno podsjećaju na potrebu promjene našeg ponašanja, poduzimanja odlučnih i učinkovitih koraka prema održivom društvu i rada na smanjenju emisija stakleničkih plinova“, kazao je Carlo Buontempo, direktor Copernicusove službe za klimatske promjene. (C3S).
„Koncentracije ugljikovog dioksida i metana nastavljaju rasti iz godine u godinu i ne pokazuju znakove usporavanja. Ovi staklenički plinovi glavni su pokretači klimatskih promjena, stoga će CAMS-ova promatranja i mjerenja, kao potpora praćenju i provjeravanju procjena antropogenih emisija CO2 i CH4, biti ključni alat za procjenu učinkovitosti mjera za smanjenje emisija. Naša borba protiv klimatske katastrofe može uspjeti samo uz odlučne napore potkrijepljene čvrstim dokazima“, zaključio je Vincent-Henri Peuch, direktor Službe za praćenje atmosfere Copernicus (CAMS).
Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) će svoje godišnje izvješće Stanje klime u Europi (European State of the Climate - ESOTC 2021) objaviti u travnju 2022.
S.F. / Ekovjesnik