Tijekom 2023. oboreni klimatski rekordi koji će imati dalekosežne posljedice!
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila Privremeni izvještaj o stanju globalne klime: 2023. će biti najtoplija godina u povijesti mjerenja!
U 2023. godini oboreni su klimatski rekordi praćeni ekstremnim vremenskim uvjetima koji su za sobom ostavili trag razaranja i očajanja, navodi se u današnjem priopćenju Svjetske meteorološke organizacije (World Meteorological Organization - WMO).
U Privremenom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije (Provisional State of the Global Climate in 2023) o stanju globalne klime potvrđuje se da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja. Iz podataka prikupljenih do kraja listopada 2023. vidljivo je da je uz moguće odstupanje od ±0,12 °C ove godine temperatura bila za oko 1,40 °C viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje 1850. – 1900. Kako se ističe u priopćenju WMO-a, ova se godina vrlo malo razlikuje od prethodne dvije najtoplije godine 2016. i 2020. pa je malo vjerojatno da će posljednja dva mjeseca utjecati na njen položaj na ljestvici najtoplijih.
Proteklih devet godina, od 2015. do 2023., bile su najtoplije u povijesti mjerenja. Događaj El Niño, koji ima zagrijavajući učinak, pojavio se tijekom proljeća 2023. na sjevernoj Zemljinoj polutci i ubrzano razvio tijekom ljetnih mjeseci. Ovaj događaj obično najviše utječe na globalne temperature nakon svog vrhunca te će vjerojatno doprinijeti dodatnom porastu temperatura tijekom sljedeće godine..
„Razine stakleničkih plinova rekordno su visoke. Globalne temperature rekordno su visoke. Podizanje razine mora rekordno je visoko. Površina antarktičkog morskog leda rekordno je niska. Kao da slušamo zaglušujuću kakofoniju pokvarenih gramofonskih ploča koje stalno ponavljaju jedno te isto.“ – izjavio je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas.
„To nisu samo statistički podaci. Postoji rizik da nećemo uspjeti spasiti ledenjake niti suzbiti podizanje razine mora. Klimu iz 20. stoljeća više ne možemo vratiti, ali moramo djelovati odmah kako bismo ograničili rizike od sve nepovoljnije klime u ovom stoljeću i onima koja slijede nakon njega. Ekstremni vremenski uvjeti svakodnevno uništavaju živote i egzistenciju ljudi, zbog čega moramo biti svjesni obveze da sve stanovnike Zemlje zaštitimo ranim upozorenjima“, dodao je prof. Taalas.
U priopćenju WMO-a također se navodi kako su razine ugljikovog dioksida više za 50 % u odnosu na predindustrijsko razdoblje, zbog čega dolazi do zadržavanja topline u atmosferi te će temperature nastaviti rasti još mnogo godina.
Prema dostupnim satelitskim mjerenjima za razdoblje 1993. – 2002., zbog zagrijavanja oceana i otapanja ledenjaka i ledenih pokrova stopa podizanja razina mora od 2013. – 2022. bila je dvostruko veća u odnosu na prvo desetljeće 21. stoljeća. U izvještaju WMO-a također se ističe kako je najveća površina antarktičkog morskog leda ove godine bila najmanja u povijesti mjerenja te se njena površina smanjila za čitavih milijun km2 u odnosu na prethodnu rekordno najnižu razinu na kraju zime na južnoj hemisferi. Riječ je o površini većoj od one koju zajedno zauzimaju Francuska i Njemačka! Nadalje, ponovno je došlo do ekstremnog otapanja ledenjaka u Sjevernoj Americi i Europi, a švicarski ledenjaci u posljednje dvije godine izgubili su oko 10 % svog preostalog obujma.
WMO u svom najnovijem izvještaju daje prikaz globalnog utjecaja klimatskih promjena te njihovih društvenih i ekonomskih utjecaja, koji uključuju i utjecaje na sigurnost opskrbe hranom i migracije. Navodi se, također, kako su se kapaciteti energije iz obnovljivih izvora povećali za gotovo 10 % tijekom 2022. godine, u čemu su prednjačile solarna energija i energija vjetra.
Privremeni izvještaj WMO-a o stanju globalne klime objavljen je kako bi poslužio kao izvor informacija za pregovore na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP28) koja se održava u Dubaiju od 30. studenog do 12. prosinca 2023. U njemu su objedinjeni podaci dobiveni od nacionalnih meteoroloških i hidroloških zavoda, regionalnih klimatskih centara, UN-ovih partnera te vodećih svjetskih klimatologa, a temelje se na temperaturnim vrijednostima dobivenim konsolidacijom šest vodećih međunarodnih skupova podataka. Konačni Izvještaj o stanju globalne klime za 2023. (The State of the Global Climate 2023) bit će objavljen u prvoj polovici 2024. godine.
>>> Pročitajte još >>> Nakon iznimnih temperaturnih anomalija u listopadu, gotovo je sigurno da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja!
Ključni podaci Privremenog izvještaja WMO-a o stanju globalne klime
Koncentracije triju glavnih stakleničkih plinova – ugljikovog dioksida, metana i dušikovog oksida, dosegnule su rekordno visoke razine tijekom 2022. godine. Podaci u stvarnom vremenu s konkretnih lokacija pokazuju pak da su razine ovih stakleničkih plinova nastavile rasti i tijekom 2023.
Godišnja prosječna globalna temperatura izmjerena blizu površine do listopada 2023. bila je za oko 1,40 °C (uz odstupanja ± 0,12 °C) viša od prosjeka predindustrijskog razdoblja 1850. – 1900. Temeljem podataka za razdoblje do listopada 2023. gotovo i da nema sumnje da će ova godina biti najtoplija u povijesti mjerenja. Također, nadmašit će prethodne dvije najtoplije godine: 2016. za 1,29 °C (± 0,12 °C) iznad prosjeka razdoblja 1850. – 1900. te 2020. za 1,27 °C (±0,13 °C).
U oceanu su od travnja do listopada 2023. izmjerene rekordne mjesečne globalne temperature, dok su na kopnu izmjerene od srpnja do listopada. U lipnju, srpnju, kolovozu, rujnu i listopadu 2023. oboreni su prethodni mjesečni rekordi i to uz znatne razlike u odnosu na skupove podataka WMO-a. Kako je na globalnoj razini srpanj obično najtopliji mjesec u godini, srpanj 2023. postao je najtopliji mjesec u povijesti mjerenja.
Globalne prosječne temperature površine mora (SSTs) su također bile rekordno visoke, posebno od kasnog proljeća na sjevernoj hemisferi. Od travnja do rujna zabilježene su rekordno visoke temperature, što se posebno odnosi na razdoblje od srpnja do rujna. WMO također navodi kako je toplina oceana tijekom 2022. dosegnula najvišu razinu u 65 godina mjerenja, s tim što su se stope zagrijavanja oceana posebno povećale u posljednja dva desetljeća te će se nastaviti s velikom vjerojatnošću.
Tijekom 2023. globalna srednja razina mora dosegnula je najvišu razinu od početka satelitskih mjerenja u 1993. godini, što je izravna posljedica zagrijavanja oceana te otapanja ledenjaka i ledenih pokrova.
Ekstremne vremenske i klimatske prilike i njihovi društveni i ekonomski utjecaji
Ekstremne vremenske i klimatske prilike imale su dalekosežne posljedice na svim naseljenim kontinentima: zabilježene su razorne poplave, tropski cikloni, ekstremne vrućine, suše i šumski požari.
Poplave uzrokovane ekstremnim količinama kiše tijekom ciklona Daniel na Sredozemlju su pogodile Grčku, Bugarsku i Tursku, ali najviše Libiju u kojoj su odnijele velik broj ljudskih života. Tropski ciklon Freddy u veljači i ožujku bio je jedan od najdužih tropskih ciklona na svijetu te je snažno utjecao na Madagaskar, Mozambik i Malavi, dok je tropski ciklon Mocha u svibnju 2023. bio jedan od najintenzivnijih ciklona dosad zabilježenih u Bengalskom zaljevu.
Brojni dijelovi svijeta bili su zahvaćeni ekstremnim vrućinama, a posebno područje južne Europe i sjeverne Afrike u drugoj polovici srpnja. Temperature u Italiji dosegnule su 48,2 °C, a rekordno visoke temperature zabilježene su i u Tunisu (49,0 °C), u Agadiru u Maroku (50,4 °C) te u glavnom gradu Alžira (49,2 °C).
Šumski požari su u Kanadi oborili sve dosadašnje rekorde pa je ukupno opožareno područje 15. listopada dosegnulo čak 18,5 milijuna hektara ili preko šest puta više od desetogodišnjeg prosjeka za razdoblje 2013. – 2022. Međutim, najsmrtonosniji ovogodišnji šumski požar dogodio se na Havajima, na kojima je poginulo najmanje 99 osoba pa je ujedno riječ i o najsmrtonosnijem šumskom požaru u SAD-u u razdoblju dužem od stotinu godina.
Ekstremne vremenske i klimatske prilike pogoršale su sigurnost opskrbe hranom, utjecale na porast migracija te dodatno ugrozile stanovništvo u pogođenim dijelovima svijeta, posebice ono koje je već ranije bilo prisiljeno napustiti svoje domove zbog kompleksnih situacija koje uključuju sukobe i nasilje.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) stoga ponovno naglašava važnost djelotvornog sustava ranog upozoravanja i djelovanja kojima se obuhvaća više opasnosti te predstavlja jedan od ključnih elemenata za smanjenje utjecaja katastrofa. Pritom međunarodna inicijativa Rana upozorenja za sve (Early Warnings for All) ima za cilj obuhvatiti cjelokupno stanovništvo Zemlje sustavima ranog upozorenja do kraja 2027. godine.
S.F. / Ekovjesnik