WMO: Ulaganja u obnovljivu energiju moraju se utrostručiti!
Energetska kriza: Nestašice goriva mogle bi biti „blagoslov“ za klimu
Rat u Ukrajini se iz klimatske perspektive može shvatiti kao „blagoslov“, kazao je glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije (WMO) prof. Petteri Taalas.
Kako je izvijestio Euronews, komentar prof. Petterija Taalasa, glavnog tajnika Svjetske meteorološke organizacije (WMO), odnosi se na ubrzanje energetske tranzicije potaknute nestašicom goriva povezanom s ruskom agresijom na Ukrajinu. Prošlog mjeseca, Francesco La Camera, generalni direktor Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA), imao je sličan komentar, iako se pritom poslužio pažljivijim izborom riječi.
„Srednjoročno i dugoročno, ukrajinska kriza dovest će do ubrzanja energetske tranzicije jer svjetske vlade konačno shvaćaju da opredjeljenje za obnovljive izvore energije nije samo dobro za okoliš, radna mjesta i bruto domaći proizvod, već je dobro i za osiguravanje veće energetske neovisnosti“, kazao je La Camera.
Iako su se neke zemlje brzo okrenule fosilnim gorivima kako bi zadovoljile rastuću potražnju, rastuće cijene također su utjecale na povećanje konkurentnosti obnovljivih izvora energije na energetskom tržištu. Energetska kriza također je najveće europske i svjetske potrošače navela na uvođenje mjera uštede energije, a ponegdje se počelo govoriti o racionalizaciji potrošnje.
Na skok cijena plina i energije utjecale su ekonomske sankcije protiv Rusije kao ključnog proizvođača nafte i prirodnog plina, što je potaknulo porast korištenja fosilnih goriva te je prema Taalasu predstavljalo „šok za europski energetski sektor“.
„S obzirom na vremensko razdoblje od pet do deset godina, jasno je da će rat u Ukrajini ubrzati našu potrošnju fosilnih goriva, ali će ubrzati i zelenu tranziciju“, rekao je prof. Petteri Taalas. „Dakle, uložit ćemo mnogo više u obnovljivu energiju i rješenja za uštedu energije, dok će se nuklearna energija u manjim razmjerima do 2030. vjerojatno koristiti kao dio rješenja. Stoga se rat u Ukrajini može shvatiti kao blagoslov iz klimatske perspektive“, rekao je Taalas.
Različiti čelnici UN-a, uključujući glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa, ranije su istaknuli pouke koje treba izvući iz energetske krize koja je uslijedila nakon ruske agresije na Ukrajinu.
„Osim tragičnih gubitaka ljudskih života, sukob naglašava rastuće troškove svjetske ovisnosti o fosilnim gorivima i hitnu potrebu da se ubrza prelazak na obnovljive izvore energije, kako bi se zaštitili ljudi i planet“, rekao je glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric.
- Prof. Petteri Talaas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije (WMO)
Klimatske promjene ugrožavaju energetsku sigurnost na globalnoj razini
Izjava Petterija Taalasa dio je komentara novog izvješća WMO-a u kojem se navodi kako se opskrba električnom energijom iz čistih izvora energije treba udvostručiti u sljedećih osam godina kako bi se zaustavilo povećanje globalnih temperatura.
Najnovije UN-ovo Izvješće o stanju klimatskih usluga za 2022. godinu, temeljeno na doprinosima 26 različitih organizacija, ove je godine usredotočeno na energiju te upućuje vlade na ulaganje u učinkovite usluge u davanju informacija o klimi kako bi se ojačala energetska sigurnost i optimizirao prijelaz na čistu energiju.
Taalas je rekao da je energetski sektor trenutačno odgovoran za oko tri četvrtine emisija stakleničkih plinova te je pozvao na „potpunu transformaciju“ globalnog energetskog sustava. Upozorio je da klimatske promjene utječu na proizvodnju električne energije te da bi mogle imati sve veći utjecaj u budućnosti. Među rizicima, istaknuo je nuklearne elektrane koje se oslanjaju na vodu za hlađenje, a mogle bi biti pogođene nestašicom vode. Neke od nuklearki nalaze se u obalnim područjima koja su osjetljiva na porast razine mora ili poplave, naveo je Taalas.
Naime, u svom najnovijem izvješću, WMO ističe da je 2020. oko 87 posto globalne električne energije proizvedene iz toplinskih, nuklearnih i hidroelektričnih sustava – koji proizvode manje CO2 nego postrojenja na fosilna goriva – ovisilo o dostupnosti vode. U međuvremenu, 33 posto termoelektrana koje se oslanjaju na dostupnost slatke vode za hlađenje nalazi se u područjima s velikim nedostatkom vode. To vrijedi i za 15 posto postojećih nuklearnih elektrana, a očekuje se da će se udio povećati na 25 posto u sljedećih 20 godina.
Jedanaest posto kapaciteta hidroelektrana također se nalazi u područjima s velikim nedostatkom vode. Također, oko 26 posto postojećih hidroenergetskih brana i 23 posto projektiranih brana nalazi se unutar riječnih slivova koji trenutno imaju srednji do vrlo visok rizik od nestašice vode.
S.F. / Ekovjesnik