Copernicus: Srpanj 2024. drugi najtopliji mjesec u povijesti mjerenja

U srpnju 2024. zabilježena su dva najtoplija dana u evidenciji podataka ERA5: 22. srpnja s 17,16 °C i 23. srpnja s 17,15 °C

Srpanj 2024. bio je drugi najtopliji srpanj na globalnoj razini, s prosječnom ERA5 površinskom temperaturom zraka od 16,91 °C što je 0,68 °C iznad mjesečnog prosjeka razdoblja 1991.-2020. te samo 0,04 °C niže od prethodno postavljene visoke vrijednosti u srpnju 2023.

Copernicus služba za klimatske promjene (Copernicus Climate Change Service - C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) u ime Europske komisije uz financiranje EU-a, raspolaže podacima o klimi od 1855. godine te redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene s izvještajima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama. Svi navedeni izvještaji temelje se na računalno generiranim analizama pomoću milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.

 

Ovi podaci tako ipak označavaju kraj razdoblja od 12 uzastopnih mjeseci tijekom kojih je svaki mjesec bio najtopliji u evidenciji podataka ERA5 za odgovarajući mjesec u godini. Iako neuobičajeno, slična duljina niza mjesečnih rekorda globalne temperature dogodila se ranije 2015./2016. tijekom posljednjeg snažnog El Niño događaja, navodi se u najnovijem mjesečnom biltenu Copernicus službe za klimatske promjene (C3S).

Iako srpanj 2024. u prosjeku nije bio tako topao kao srpanj 2023., Zemlja je doživjela svoja dva najtoplija dana u evidenciji ERA5 podataka. Dnevna globalna prosječna temperatura dosegla je 22. srpnja 17,16 °C, odnosno 17,15 °C 23. srpnja 2024. S obzirom na malu razliku i određenu razinu nesigurnosti u podacima ERA5, ne može se s potpunom sigurnošću reći koji je od dva dana bio najtopliji.

Prema podacima ERA5, srpanj 2024. bio je +1,48 °C iznad procijenjenog srpanjskog prosjeka za predindustrijsko referentno razdoblje 1850.-1900., označavajući kraj niza od 12 uzastopnih mjeseci na ili iznad +1,5 °C.

Međutim, globalna prosječna temperatura za proteklih 12 mjeseci (kolovoz 2023. – srpanj 2024.) je 0,76 °C iznad prosjeka 1991.-2020. i 1,64 °C iznad predindustrijskog prosjeka 1850.-1900.

Globalna temperaturna anomalija od početka godine (siječanj – srpanj) za 2024. je 0,70 °C iznad prosjeka 1991.-2020., odnosno 0,27 °C toplija nego u istom razdoblju 2023. Prosječna anomalija za preostale mjesece ove godine trebala bi pasti za najmanje 0,23 °C kako 2024. ipak ne bi bila toplija od 2023. godine. No, kako se to rijetko događalo u cijelom ERA5 skupu podataka, sve je vjerojatnije da će 2024. biti najtoplija godina u povijesti metereoloških mjerenja.

  • Mjesečne globalne anomalije površinske temperature zraka (°C) u odnosu na 1850. – 1900. od siječnja 1940. do srpnja 2024., ucrtane kao vremenske serije za svaku godinu. 2024. prikazana je debelom crvenom linijom, 2023. debelom narančastom linijom, a sve ostale godine tankim sivim linijama. Izvor podataka: ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) | ECMWF

„Nizu rekordno toplih mjeseci došao je kraj, ali neznatno. Globalno, srpanj 2024. bio je gotovo jednako topao kao srpanj 2023. Također, u srpnju 2024. zabilježena su dva najtoplija dana u povijesti mjerenja, a klima se nastavlja zagrijavati. Devastirajući učinci klimatske krize počeli su znatno prije 2023. godine i nastavit će se sve dok globalna emisija stakleničkih plinova ne dosegne neto vrijednost nule.“ – poručila je Samanthe Burgess, zamjenica ravnatelja Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S).

Europa i druge regije svijeta

Prosječna europska temperatura za srpanj 2024. bila je 1,49 °C iznad prosjeka za srpanj 1991.-2020., čineći taj mjesec drugim najtoplijim srpnjem zabilježenim u Europi nakon srpnja 2010. Europske temperature najviše su premašile prosjek u južnoj i istočnoj Europi, dok su u sjeverozapadnoj Europi bile blizu ili ispod prosjeka.

Izvan Europe temperature su bile najviše odstupale od prosjeka u zapadnom dijelu Sjedinjenih Država i Kanade, većem dijelu Afrike, Bliskog istoka i Azije te istočne Antarktike. Ispodprosječne temperature zabilježene su na zapadu Antarktike i u dijelovima Sjedinjenih Država, Južne Amerike i Australije.

Površinska temperatura mora

Ekvatorijalni Pacifik imao je ispodprosječne temperature, što ukazuje na razvoj La Niñe, ali su temperature zraka iznad oceana ostale neobično visoke u mnogim regijama.

Površinska temperatura mora (Sea Surface Temperature - SST) za srpanj 2024. iznad 60°S–60°N iznosila je 20,88 °C, što je druga najviša zabilježena vrijednost u ovom mjesecu, koja je samo 0,01 °C niža u odnosu na srpanj 2023. godine. Taj podatak također označava kraj 15-mjesečnog razdoblja kada je površinska temperatura mora bila najtopliji u evidenciji podataka ERA5 za odgovarajući mjesec u godini.

Ledeni pokrivač

Raspon antarktičkog morskog leda bio je 11 posto ispod prosjeka, što je dosad drugi najniži opseg zabilježen za mjesec srpanj.

Arktički morski led bio je sedam posto ispod prosjeka, odnosno niži nego 2022. i 2023. Anomalije koncentracije morskog leda bile su ispod prosjeka u većem dijelu Arktičkog oceana, posebno duž sjeverne obale Sibira.

Vlažnije od prosjeka na sjeveru europskog kontinenta

Srpanj je bio vlažniji od prosjeka u sjevernoj Europi, odnosno u većem dijelu Fenoskandije, baltičkih država, Danske, Nizozemske, sjeverne Francuske i Engleske, kao i jugoistočne Turske.

Prošli je mjesec bio malo sušniji od prosjeka u Irskoj, Škotskoj, većem dijelu Islanda i Pirinejskog poluotoka te znatno sušniji od prosjeka u velikoj regiji koja se proteže od zapadne Rusije prema jugu, uključujući Balkan i Apeninski poluotok.

Vlažnije od prosjeka bilo je u južnoj i središnjoj Sjevernoj Americi i Aljasci te na Korejskom poluotoku i istočnoj Kini uz zabilježene značajne poplave. Uvjeti sušniji od prosjeka zabilježeni su u zapadnoj Sjevernoj Americi, istočnoj Rusiji na jugu Južne Amerike i Afrike, uključujući Madagaskar.

Copernicus služba za klimatske promjene / Ekovjesnik

 

Copernicus je sastavnica svemirskog programa Europske unije, financiranog od strane EU, i njezin je vodeći program za promatranje Zemlje, koji djeluje kroz šest tematskih usluga: atmosfera, klimatske promjene, hitne situacije, kopno, more i sigurnost. Isporučuje besplatno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurne informacije vezane uz naš planet i njegov okoliš. Program koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi se u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za korištenje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Agencije EU i Mercator Ocean, među ostalima.

 

Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upravlja dvjema uslugama iz EU-ova programa za promatranje Zemlje Copernicus: Copernicus službom za nadzor atmosfere (CAMS) i Copernicus službom za klimatske promjene (C3S). Također pridonosi Copernicus službi za upravljanje hitnim slučajevima (CEMS), koju provodi Zajedničko istraživačko vijeće EU (JRC). ECMWF je neovisna međuvladina organizacija koju podržava 35 država. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno, proizvodi i distribuira numerička vremenska predviđanja svojim državama članicama. Ovi su podaci u potpunosti dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Postrojenje superračunala (i pridružena arhiva podataka) u ECMWF-u jedno je od najvećih te vrste u Europi i države članice mogu koristiti 25 % njegovog kapaciteta za vlastite potrebe.

 

VEZANE VIJESTI

Ožujak 2024. deseti uzastopni najtopliji mjesec od lipnja 2023.

Iza nas je dosad najtopliji ožujak s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 14,14 °C, što je 0,73 °C iznad mjesečnog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 0,10 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg ožujka 2016. godine.

Copernicus: Najtopliji siječanj u povijesti mjerenja

Siječanj 2024. bio je najtopliji zabilježeni siječanj na globalnoj razini, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 13,14 °C, što je 0,70 °C iznad siječanjskog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 0,12 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg siječnja 2020. godine.

Nakon iznimnih temperaturnih anomalija u listopadu, gotovo je sigurno da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja!

„U listopadu 2023. zabilježene su iznimne temperaturne anomalije, nakon četiri mjeseca obaranja globalnih temperaturnih rekorda. Gotovo sa sigurnošću možemo reći da će 2023. biti najtoplija zabilježena godina, a trenutačno je 1,43 ºC iznad predindustrijskog prosjeka“, upozorila je Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER