Copernicus: Najtopliji siječanj u povijesti mjerenja

Siječanj 2024. bio je osmi mjesec zaredom koji je zabilježen kao dosad najtopliji određeni mjesec u godini

Siječanj 2024. bio je najtopliji zabilježeni siječanj na globalnoj razini, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 13,14 °C, što je 0,70 °C iznad siječanjskog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 0,12 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg siječnja 2020. godine.

Copernicus služba za klimatske promjene (Copernicus Climate Change Service - C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) u ime Europske komisije uz financiranje EU-a, raspolaže podacima o klimi od 1855. godine te redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene s izvještajima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološkim varijablama. Svi navedeni izvještaji temelje se na računalno generiranim analizama pomoću milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.

 

Globalna temperaturna anomalija za siječanj 2024. bila je niža od one u posljednjih šest mjeseci 2023. godine, ali viša nego bilo koja prije srpnja 2023., ističe se u današnjem priopćenju Copernicus službe za klimatske promjene (C3S).

Siječanj 2024. bio je 1,66 °C topliji od procjene siječanjskog prosjeka za predindustrijsko razdoblje 1850.-1900. Prosječna globalna temperatura u proteklih dvanaest mjeseci (veljača 2023. – siječanj 2024.) s 0,64 °C iznad prosjeka 1991.-2020. dosad je najviša zabilježena, a bila je 1,52 °C viša u odnosu na prosjek predindustrijskog razdoblja 1850.-1900.

Temperature u Europi su u siječnju 2024. značajno varirale: u skandinavskim zemljama bile su značajno ispod prosjeka 1991.-2020., dok su na jugu kontinenta bile znatno više. Iznadprosječne temperature zabilježene su i u istočnoj Kanadi, sjeverozapadnoj Africi, Bliskom istoku i središnjoj Aziji, a ispod prosjeka u zapadnoj Kanadi, središnjem SAD-u i većem dijelu istočnog Sibira.

Iako je u ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana El Niño počeo slabiti, temperature morskog zraka općenito su ostale na neobično visokoj razini. Prosječna globalna temperatura površine mora (Sea Surface Temperature - SST) za siječanj preko 60°S–60°N dosegla je rekordnih 20,97 °C za mjesec siječanj, što je 0,26 °C toplije od prethodnog najtoplijeg siječnja 2016., i druga najveća vrijednost za bilo koji mjesec u skupu podataka ERA5, unutar 0,01 °C od rekorda iz kolovoza 2023. (20,98 °C). Od 31. siječnja dnevni SST za 60°S–60°N dosegnuo je nove apsolutne rekorde, nadmašivši prethodne najviše vrijednosti od 23. i 24. kolovoza 2023. godine.

  • Prosječna dnevna temperatura površine mora (° C) iznad ekstrapolarnog globalnog oceana (60°S–60°N) za 2015. (plava), 2016. (žuta), 2023. (crvena) i 2024. (crna linija). Sve ostale godine između 1979. i 2022. prikazane su sivim linijama. Izvor podataka: ERA5. © Copernicus Climate Change Service (C3S) / ECMWF

„2024. godina počela je s još jednim mjesecom koji obara rekorde – ne samo da je ovo najtopliji siječanj zabilježen u povijesti mjerenja, već smo upravo iskusili 12-mjesečno razdoblje s više od 1,5 °C iznad predindustrijskog referentnog razdoblja. Brza smanjenja emisija stakleničkih plinova jedini su način da se zaustavi porast globalne temperature.“ – izjavila je Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Copernicus službe za klimatske promjene.

Opseg leda na Arktiku blizu prosjeka i najveći za siječanj od 2009.

Koncentracije morskog leda bile su iznad prosjeka u Grenlandskom moru (trajno obilježje od listopada) i Ohotskom moru, dok su ispodprosječne koncentracije prevladavale u Labradorskom moru.

Opseg antarktičkog morskog leda bio je šesti najniži u siječnju, i to 18 posto ispod prosjeka, znatno iznad najniže siječanjske vrijednosti zabilježene 2023. (-31 %).

Ispodprosječne koncentracije morskog leda prevladavale su uglavnom u Rossovom i Amundsenovom moru, sjevernom Weddellovom moru i duž obale istočne Antarktike.

Vlažnije od prosjeka u većem dijelu europskog kontinenta

U velikom dijelu Europe siječanj 2024. bio je vlažniji od prosjeka, s olujama u sjevernom i jugozapadnom dijelu kontinenta. Uvjeti sušniji od prosjeka zabilježeni su u jugoistočnoj i sjevernoj Španjolskoj i Magrebu, južnoj Velikoj Britaniji, Irskoj, istočnom Islandu, većem dijelu Skandinavije, dijelu sjeverozapadne Rusije i istočnom Balkanu.

Izvan Europe, bilo je vlažnije od prosjeka u nekoliko regija, uključujući zapadni i jugoistočni SAD, veliku regiju Euroazije, jugoistočnu Južnu Ameriku, jugoistočnu Afriku te sjevernu i istočnu Australiju.

Uvjeti sušniji od prosjeka zabilježeni su u dijelovima zapadne i južne Sjeverne Amerike, Kanade, Roga Afrike, Arapskog poluotoka i južne središnje Azije. U Australiji i Čileu sušni uvjeti pridonijeli su požarima na otvorenom.

Copernicus služba za klimatske promjene / Ekovjesnik

 

Copernicus je sastavnica svemirskog programa Europske unije, financiranog od strane EU, i njezin je vodeći program za promatranje Zemlje, koji djeluje kroz šest tematskih usluga: atmosfera, klimatske promjene, hitne situacije, kopno, more i sigurnost. Isporučuje besplatno dostupne operativne podatke i usluge pružajući korisnicima pouzdane i ažurne informacije vezane uz naš planet i njegov okoliš. Program koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi se u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za korištenje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Agencije EU i Mercator Ocean, među ostalima.

 

Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) upravlja dvjema uslugama iz EU-ova programa za promatranje Zemlje Copernicus: Copernicus službom za nadzor atmosfere (CAMS) i Copernicus službom za klimatske promjene (C3S). Također pridonosi Copernicus službi za upravljanje hitnim slučajevima (CEMS), koju provodi Zajedničko istraživačko vijeće EU (JRC). ECMWF je neovisna međuvladina organizacija koju podržava 35 država. To je i istraživački institut i operativna služba koja radi 24 sata dnevno, proizvodi i distribuira numerička vremenska predviđanja svojim državama članicama. Ovi su podaci u potpunosti dostupni nacionalnim meteorološkim službama u državama članicama. Postrojenje superračunala (i pridružena arhiva podataka) u ECMWF-u jedno je od najvećih te vrste u Europi i države članice mogu koristiti 25 % njegovog kapaciteta za vlastite potrebe.

 

VEZANE VIJESTI

Ožujak 2024. deseti uzastopni najtopliji mjesec od lipnja 2023.

Iza nas je dosad najtopliji ožujak s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 14,14 °C, što je 0,73 °C iznad mjesečnog prosjeka za razdoblje 1991.-2020. i 0,10 °C iznad temperature prethodnog najtoplijeg ožujka 2016. godine.

Nakon iznimnih temperaturnih anomalija u listopadu, gotovo je sigurno da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja!

„U listopadu 2023. zabilježene su iznimne temperaturne anomalije, nakon četiri mjeseca obaranja globalnih temperaturnih rekorda. Gotovo sa sigurnošću možemo reći da će 2023. biti najtoplija zabilježena godina, a trenutačno je 1,43 ºC iznad predindustrijskog prosjeka“, upozorila je Samantha Burgess, zamjenica ravnatelja Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER