© Flavia Amabile / Globally Important Agricultural Heritage Systems (FAO - GIAHS)
NAJNOVIJE
- „Naše najveće blago“: Španjolci od vatrene stihije spasili 500 godina staro stablo
- Met Office: Srpanj je donio rekordnu sušu, iznimnu toplinu i dosad nezabilježeno trajanje sunčeva sjaja
- Široko rasprostranjena uporaba plastike može povećati rizik od masne jetre
- Europa ima planove za borbu protiv vrućine, ali ljudi i dalje umiru
- „Zdrave ideje“ promiču zdravlje u bečkim susjedstvima
- Europske šume od 2018. godine gube sve više biomase
- Obnavlja se Črni vir, jedno od ključnih utočišta riječnog života
- Rekordne vrućine u Italiji potrajat će najmanje do 17. ili 18. kolovoza
- Tko su prevaranti koji nude odvoz glomaznog otpada?
- WWF Italija: „Bila je to ljudska ruka“
Održiva poljoprivreda Amalfijske obale uvrštena na popis svjetske poljoprivredne baštine
Treće priznanje za Italiju: Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) Amalfijsku obalu uvrstila na popis lokaliteta svjetske poljoprivredne baštine
Više je razloga koji su doveli do novog svjetskog priznanja Amalfijskoj obali (Costiera Amalfitana), na kojoj su zajednice stoljećima oblikovale jedinstven krajolik s nasadima limuna, maslinicima i vinogradima smještenih na strmim liticama iznad mora.
Nasadi limuna i terasasti poljoprivredni sustav Amalfija na njegovim strmim liticama prepoznati su kao jedan od sustava svjetske poljoprivredne baštine od globalne važnosti (Globally Important Agricultural Heritage Systems – GIAHS). Jučer je to objavila Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO), koja ove godine proslavlja svoju 80. obljetnicu osnutka. Riječ je o jednoj od tri nova priznanja FAO-a kojima se ističu poljoprivredna baština i raznolikost te tradicionalna znanja nekog područja, izvijestila je talijanska novinska agencija ANSA.
Preostale dvije nove lokacije nalaze se u Japanu: bivši rudnik željeza na području Okuizumo koji se sada koristi za agro-šumsko-stočarski uzgoj te krajolik terasastih nasada agruma omeđenih suhozidima u regiji Arida-Shimotsu.
- Costiera Amalfitana / Pixabay
Sustavi svjetske poljoprivredne baštine (GIAHS) ne predstavljaju samo zadivljujuće prirodne krajolike, već i poljoprivredne prakse koje osiguravaju životna sredstva u ruralnim područjima, dok na jedinstven način spajaju bioraznolikost, otporne ekosustave te tradiciju i inovacije. Od 2005. godine Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) poljoprivrednim je lokalitetima svjetske baštine označila već 102 poljoprivredna sustava u 29 zemalja. Japan prednjači sa 17 lokacija, dok ih Italija sada ima tri – uz maslinike u Assiziju i Spoletu te vinograde Soave koji su na popis dodani 2018. godine.
„Riječ je o dinamičnim i otpornim sustavima, čuvarima bogate agrobioraznolikosti, tradicijskih znanja, kultura i dragocjenih krajolika, kojima održivo upravljaju lokalni poljoprivrednici, stočari, ribari i šumske zajednice, pridonoseći lokalnim sredstvima za život i sigurnosti opskrbe hranom. Svaka lokacija svjedoči o domišljatosti i otpornosti ruralnih i poljoprivrednih zajednica, pokazujući održive prakse brižno njegovane i prilagođavane tijekom generacija.“ – izjavio je Kaveh Zahedi, direktor FAO-ovog Ureda za klimatske promjene, bioraznolikost i okoliš.
- Tradicionalni terasasti poljoprivredni sustav na Amalfijskoj obali © Flavia Amabile / Globally Important Agricultural Heritage Systems (FAO - GIAHS)
Kultni limun Sfusato Amalfitano uzgaja se pod pergolama od kestenovog drva, a beru ga tzv. „leteći poljoprivrednici“ (contadini volanti). Ovaj naziv upućuje na njihovu vještinu hodanja i održavanja ravnoteže na pergolama tijekom berbe. No, posebno su značajne terase građene u suhozidu koje sprječavaju eroziju, stabiliziraju tlo te reguliraju vlažnost i temperaturu tla. Ovaj terasasti sustav, već priznat kao UNESCO-ova svjetska baština, predstavlja snažan primjer održive mediteranske poljoprivrede.
Na jednom hektaru može se naći i do 800 stabala limuna, s prinosom do 35 tona, uzgojenim praksama niskog utjecaja na okoliš i bez korištenja pesticida. Ovaj dio talijanske obale dom je više od 970 biljnih vrsta, uključujući rijetku mediteransku floru. Žene u Amalfiju imaju ključnu ulogu, kako sudjelujući u poljoprivrednoj proizvodnji, tako i u prenošenju tradicije.
„Bio je to dug put i posao koji radimo već godinama“ – objašnjava gradonačelnik Amalfija (Salerno) Daniele Milano, podsjećajući da je riječ o održivoj poljoprivredi koja zahtijeva vještinu i znanje te se prenosi s generacije na generaciju. „Zahvaljujući tome, zemljišta koja su nekoć davno bila neprikladna i negostoljubiva postala su kolijevka proizvoda poznatog u cijelom svijetu“, dodaje gradonačelnik.
- Amalfi / Pexels
Podsjetimo, Amalfijska obala (Costiera Amalfitana) pod UNESCO-ovom je zaštitom od 1997. godine kao područje velike prirodne ljepote i raznolikosti. Ljudi je naseljavaju još od ranog srednjeg vijeka, a ovdje se nalaze i povijesni gradovi, poput Amalfija i Ravella, s arhitektonskim i umjetničkim djelima velike vrijednosti. Ruralna područja ovog bisera talijanske obale svjedoče o svestranosti stanovnika u prilagodbi korištenja zemljišta raznolikoj prirodi terena – od terasastih vinograda i voćnjaka na nižim padinama do prostranih planinskih pašnjaka.
Stjepan Felber | Ekovjesnik
>>> Pročitajte još >>> Obnovljeni povijesni vrt više nije najbolje čuvana tajna Napulja
