ZNANSTVENICI ZA KLIMU

Znanstvenici za klimu: Krizni izazovi 2021.

Mnogi danas stalno ponavljaju kako 2020. godina konačno prolazi, nadajući se da sve nedaće odlaze zajedno s njom. Naravno, činjenica da će Zemlja u ponoć zatvoriti puni krug (zapravo elipsu) oko matične nam zvijezde Sunca u odnosu na 1. siječanj 2020. ne znači da će sva zla iz tog proteklog ciklusa nestati sama po sebi. Nažalost, ne ide to tako, ističe Nikola Biliškov.

Ne zaboravite na klimu!

Odnos institucija Republike Hrvatske prema klimatskoj krizi i dalje je daleko od zadovoljavajućeg, a većinu klimatski relevantnih politika Znanstvenici za klimu ocjenjuju kao neambiciozne, promašene i krivo usmjerene.

„Smrad se osjeti 6 kilometara, postali smo zatvorenici vlastitih kuća“

Briga za okoliš briga je za zdravlje i toga su građani zbog vlastitog iskustva sve svjesniji, istaknula je pučka pravobraniteljica Lora Vidović na online raspravi o zaštiti okoliša i klimatskim promjenama. Stanje okoliša nas sve treba brinuti i pozitivno je da jačaju ekološka svijest i okolišni aktivizam, što se vidi u sve češćim pritužbama koje na ovu temu šalju građani.

Što žele Znanstvenici za klimu?

Pridružite se, komentirajte i postavljajte pitanja. Hrvatske znanstvenice i znanstvenici stoje na raspolaganju svim institucijama i svima nama kako bismo se zajednički suočili s izazovima klimatskog izvanrednog stanja kakvo čovječanstvo do sada nije iskusilo.

Dan planeta Zemlje – ovoga puta o klimatskim promjenama

Smatramo da se nalazimo u prijelomnom trenutku povijesti, u trenutku zornog uprizorenja mnogih loših strana naše ovisnosti o fosilnim gorivima. Ovo je trenutak kad se može poduzeti odlučna i dubinska transformacija energetskog sektora prema obnovljivoj i održivoj energetici, što sve glasnije zahtijevaju i građani, poručuju Znanstvenici za klimu.

Na klimatski apel Vlada RH odgovorila davanjem suglasnosti za eksploataciju ugljikovodika?

Znanstvenici za klimu ponovno apeliraju na institucije RH da hitno razviju i implementiraju ambiciozne politike usporavanja i suočavanja s klimatskom krizom, kako bismo se što uspješnije mogli nositi s velikim izazovima koji su već s nama, a postajat će sve veći i zahtjevniji. Vrijedi li uistinu naša budućnost tih 22,8 milijuna kuna koliko će se godišnje uprihoditi temeljem davanja suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na sedam istražnih polja?