Gospodarenje otpadom

Break Free From Plastic: Otvoreno pismo Europskoj komisiji

25.04.2020 ekovjesnik

„Pravi je trenutak za preispitivanje i preoblikovanje našeg načina života i potrošačkih navika, kako bi se provele sustavne promjene za dobrobit ljudi i okoliša.“

Kapitalizirajući strahove koji proizlaze iz pandemije, industrija plastike nemilosrdno šalje lažne poruke donositeljima odluka i cijeloj svjetskoj javnosti, ističe se u otvorenom pismu pokreta Break Free From Plastic. Plastika za jednokratnu uporabu i naša kultura bacanja temelj su društvenih nepravdi koje je pandemija COVID-19 iznijela na vidjelo.

Donosimo tekst otvorenog pisma pokreta Break Free From Plastic upućenog Europskoj komisiji u petak, dana 24. travnja 2020., koji je zajedno s  brojnim drugim članicama ovog pokreta potpisala i Zelena akcija / FoE Croatia (Zero Waste Croatia Network).

Svijet nakon pandemije COVID-19 - Omogućavanjem trajnih rješenja za plastičnu krizu do otpornijeg gospodarstva

Stavljanjem više od polovice svjetske populacije u karantenu s ciljem sprječavanja širenja pandemije koronavirusa, svjetski su čelnici poduzeli drastične mjere kako bi spasili ljudske živote. Hoće li također biti spremni na donošenje hrabrih odluka za oblikovanje svijeta nakon pandemije te tako osigurati otpornost planeta i promicanje osnovnih gospodarskih aktivnosti koje štite život?

Kapitalizirajući strahove koji proizlaze iz pandemije, industrija plastike nemilosrdno šalje lažne poruke donositeljima odluka i cijeloj svjetskoj javnosti.

Inicijativa Bag the Ban u Sjedinjenim Američkim Državama, koju zapravo podupire industrija plastike, agresivno zahtijeva ukidanje zabrana plastičnih vrećica širom zemlje, dok se u Bruxellesu ne suspreže od otvorenog zagovaranja preinake ili odgode provedbe EU Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu, tvrdeći da je plastika siguran i higijenski materijal.

Te tvrdnje su znanstveno neutemeljene. U stvari, nedavno objavljena istraživanja pokazuju da virus na plastičnim površinama može opstati i do četiri dana, što je najduže među svim testiranim materijalima. Osim toga, plastična ambalaža, koju industrija predstavlja kao sigurnu i higijensku, sadrži mnogo opasnih kemikalija koje prelaze u hranu i pića koja sadrže i koja na kraju završavaju u ljudskom tijelu. Prema brojnim znanstvenim studijama, mnoge od tih kemikalija su endokrini disruptori koji mogu štetno djelovati na zdravlje ljudi i dovesti do slabljenja imunološkog sustava i brojnih bolesti.

Plastika za jednokratnu uporabu i naša kultura bacanja, poticana od strane petrokemijske industrije, temelj su društvenih nepravdi koje je pandemija COVID-19 iznijela na vidjelo.

Pandemija uspijeva zahvaljujući našim socijalnim i ekološkim propustima. U područjima gdje se nalaze petrokemijska postrojenja, stanovnici su pogođeni bolestima i većom stopom smrtnosti, i to zbog onečišćenja zraka, zemlje i vode. U američkoj saveznoj državi Louisiani, primjerice, konstantno se pogoršava kvaliteta zraka – a tamo gdje je zdravlje stanovništva ugroženo onečišćenjem zraka postoji povećan rizik od zaraznih bolesti, pa tako i oboljenja od bolesti COVID-19. U visoko industrijaliziranim područjima svijeta, poput regije Wuhan u Kini ili u sjevernim dijelovima Italije, zajednice su znatnije pogođene posljedicama onečišćenja zraka, višom stopom oboljenja, kao i višom stopom smrtnosti od ove zarazne bolesti. No ipak, petrokemijske tvrtke, koje uzrokuju ovu groznu situaciju, besramno koriste pandemiju za „zeleno pranje“ svog imidža. Ineos, vodeći proizvođač plastike u Europi, besramno reklamira svoju proizvodnju sredstava za dezinficiranje ruku i pritom popravlja svoju medijsku sliku.

Na globalnom jugu, gdje je zapravo začet pokret Break Free From Plastic, pandemija COVID-19 osvjetljava još jedan oblik nepravde koja je počinjena od strane multinacionalnih kompanija, koje preplavljuju tržišta sve većom količinom plastike za jednokratnu upotrebu. Pojedinci i cijele obitelji na prvoj liniji gospodarenja otpadom sada se – bez odgovarajuće ili dostatne zaštitne opreme, suočavaju s vrlo visokim rizikom izloženosti novom koronavirusu jer obavljaju vitalne poslove prikupljanja i pomaganja u gospodarenju sve većom količinom otpada koja se u njima gomila. Nastavljajući s uklanjanjem plastike za jednokratnu upotrebu, industrija plastike cijeli teret bavljenja otpadom svojih proizvoda prebacuje na leđa radnika i lokalnih zajednica. Takvoj se praksi mora stati na kraj.

Pandemija je pravi odraz naših problema. Ne smijemo popustiti zahtjevima industrije plastike i širom svijeta imati zajednice koje pate. Ovo razdoblje izolacije pravi je trenutak za preispitivanje i preoblikovanje našeg načina života i potrošačkih navika, kako bi se provele sustavne promjene za dobrobit ljudi i okoliša.

Na primjer, inicijative poput Farm to Fork mogu omogućiti kratke lance opskrbe za otpornije ekosustave te održivu proizvodnju i distribuciju hrane. Lanac opskrbe hranom toliko je rastegnut da se hrana prelijeva iz jednog u drugi kraj zemlje, ostvarujući ogromni ugljični otisak, prekomjernu količinu ambalaže i uporabu kemikalija na svakom koraku. S druge strane, lokalno proizvedena roba ima manji ugljični otisak, lakše se može ponovno upotrijebiti i popraviti, čime se potiče kružno gospodarstvo i nova mreže specijaliziranih malih i srednjih poduzeća.

EU i njene države članice moraju poticati ulaganja u poduzeća koja redizajniraju proizvode i sustave te grade otpornije gospodarstvo i okoliš. Novi poslovni modeli s nula otpada stvorit će nova lokalna radna mjesta, istovremeno rješavajući problem plastike za jednokratnu uporabu. Još uvijek postoje brojne mogućnosti za razvoj novih usluga povezanih s ponovnom uporabom i kupovanjem u rinfuzi, od hrane i pića do sredstava za čišćenje i osobnu higijenu.

Za prevladavanje problema gospodarenja otpadom, sustavi ponovne uporabe – sigurni i za kupce i za radnike, moraju postati novo pravilo. EU i države članice moraju uložiti u razvoj i povećavanje potrebne infrastrukture i sustava gospodarenja otpadom, poput sustava povratne naknade. Primjerice, takozvane Tiffin posude (indijska riječ za višekratne lagane spremnike hrane od nehrđajućeg čelika), počele su se najprije koristiti ​​u Mumbaiju, i to za svakodnevnu isporuku čak 200.000 obroka. Odnedavno su se počele koristiti u Belgiji i Velikoj Britaniji, čime se svake godine uštedi više od 1,5 tone ambalažnog otpada. Slično tome, sustav šalica za višekratnu upotrebu, Recup, koji se koristi na više od 4.000 prodajnih mjesta u Njemačkoj, kontinuirano raste i širi se na susjedne zemlje. Vlade država članica EU-a moraju nastaviti podupirati zakone koji će poticati promjene, uključujući usvajanje ambicioznih propisa kojima će se drastično smanjiti korištenje plastike za jednokratnu uporabu te podržati održivi proizvodi bez toksičnih sastojaka i sustavi ponovne uporabe.

Nekoliko kapitalno intenzivnih industrija, poput petrokemije i industrije plastike - koje su već imale mračne projekcije svoje profitabilnosti, sada u uvjetima pandemije traže potporu vlada u obliku financijske pomoći i spašavanja od propasti, otplate duga ili ukidanja postojećih ekoloških propisa. Donositelji politika imaju odgovornost osigurati da će stimulativni paketi koristiti društveno odgovornim poduzetnicima koji će omogućiti prelazak na lokalno kružno gospodarstvo bez otrovnih tvari, a ne nastaviti sa sustavom subvencioniranja proizvođača koji ne mogu samostalno funkcionirati ili onih koji mogu opstati čineći štetu našem zdravlju i okolišu. Ako će se teško stečeni novac poreznih obveznika koristiti za spašavanje tvrtki, prednost treba dati poduzećima koja će srednjoročno i dugoročno biti ekonomski, okolišno i društveno održiva.

Pandemija koronavirusa pokazala nam je koliko smo svi međusobno povezani te da uz jaku političku volju naši lideri u vrlo kratkom roku mogu donijeti ozbiljne i učinkovite mjere kako bi zaštitili ljudske živote. Europa je bila predvodnik u donošenju zakonodavstva za rješenje rastućeg problema plastičnog onečišćenja. Sada je vrijeme za povijesni izbor očuvanja i obrane ove ostavštine odupiranjem pokušajima industrije plastike da je oslabi ili ukine. Nadalje, pozivamo institucije EU-a te šefove država i vlada EU-a da odrede potrebne mjere i financijska sredstva kako bi potaknuli kolektivnu izgradnju humanijeg, pravednijeg i otpornijeg društva, kojem je na prvom mjestu dobrobit ljudi i našeg planeta.

Otvoreno pismo potpisuju Delphine Lévi Alvarès, europska koordinatorica pokreta Break Free From Plastic i Von Hernandez, glavni koordinator pokreta, a podržale su ga sljedeće organizacije:

 

Studija „Plastika i zdravlje: skriveni troškovi plastičnog planeta“ (Plastic & Health: The Hidden Costs of a Plastic Planet), objavljena dana 19. veljače 2019. godine, po prvi put je otkrila najmračnije tajne prljave industrije plastike i detaljno razmotrila utjecaj svake faze životnog ciklusa plastike na zdravlje ljudi, i to od samog početka – od ekstrakcije fosilnih goriva koja je čine stalno i dugoročno prisutnom u okolišu. Dok su se prethodne studije usredotočile na određene proizvode, proizvodne procese ili trenutke u izradi i korištenju plastike, ova studija dokazala je da plastika predstavlja ozbiljne zdravstvene rizike u svakoj fazi njene proizvodnje, uporabe i odlaganja. „Teška toksičnost povezana s plastikom – u svakoj fazi njenog životnog ciklusa – nudi još jedan uvjerljiv argument zašto je smanjenje i zaustavljanje proizvodnje plastike jedini pravi put naprijed“, izjavio je tada Von Hernandez, koautor studije i glavni koordinator pokreta Break Free From Plastic. „Šokantno je kako postojeći regulatorni režimi i dalje cijeloj industriji plastike omogućuju igranje ruskog ruleta s našim životima i zdravljem. Plastika je smrtonosna, a ovaj nam izvještaj pokazuje i zašto.“

 

  • S.F. / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Sve više pariških restorana i trgovina koristi višekratnu staklenu ambalažu

06.10.2022 ekovjesnik

Grad Pariz je krajem lipnja 2021. godine pokrenuo novi zero waste projekt s ciljem rješavanja problema gomilanja ambalažnog otpada. Svakog dana u francuskoj metropoli prikupi se čak 15 tona ove vrste otpada, a zahvaljujući sve većem broju pariških restorana i trgovina koji se uključuju u projekt, sustav pologa na posude za hranu vraća se na velika vrata.

Jednokratna plastika i pandemija koronavirusa
08.04.2020 ekovjesnik / Ana-Marija Mileusnić

Smanjenje upotrebe jednokratne plastike tijekom krize koronavirusa nužno je shvatiti kao izraz solidarnosti s našim sugrađanima i sugrađankama; i prema radništvu u proizvodnim pogonima i prema radništvu u poduzećima za gospodarenje otpadom, čiji su radni uvjeti i radnička prava ugroženi u situaciji povećanja priljeva otpada od jednokratne plastike koji može biti zarazan.

Eu Fondovi

Natječaji

Vijesti

EU fondovi

Pregled relevantnih informacija o EU regulativi i najvažnijih inicijativa i natječaja na razini EU

Natječaji

Pregled najvažnijih natječaja iz EU fondova za područje Republike Hrvatske, regije i Europske unije

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER