Zdravstveni stručnjaci odgovorili „prljavoj“ industriji plastike
Ponovna upotreba je sigurna za zdravlje ljudi!
Više od 125 zdravstvenih stručnjaka iz 19 zemalja svijeta potpisalo je izjavu kojom trgovcima i potrošačima jamče da su višekratni materijali sigurni za upotrebu tijekom pandemije COVID-19!
Iako je cijeli svijet s pravom zaokupljen rješavanjem problema aktualne zdravstvene krize izazvane novim koronavirusom, naftne kompanije trenutno nastoje proizvesti više plastike za jednokratnu upotrebu nego ikad prije. Stoga je vrlo važno informirati se o (jednokratnoj) plastici u doba COVID-19.
Za početak, naglašava Nina Schrank iz Greenpeaceove kampanje protiv jednokratne plastike, u ovim stresnim vremenima moramo slušati znanost, a ne lobiste naftne industrije koja nas želi uvjeriti da smo sigurniji ako su hrana, piće i drugi proizvodi pakirani u „higijensku“ plastiku za jednokratnu upotrebu. Naime, svjetski zdravstveni stručnjaci potvrđuju da se višekratni materijali za ponovnu upotrebu mogu sigurno koristiti tijekom pandemije COVID-19.
Gotovo 130 znanstvenika, akademika i liječnika iz 19 zemalja svijeta potpisalo je u ponedjeljak izjavu kojom trgovcima i potrošačima jamče da se sustavi za višekratnu upotrebu mogu sigurno koristiti tijekom pandemije jednostavnim pridržavanjem osnovnih higijenskih navika. Dapače, stručnjaci zajedno s organizacijama Greenpeace USA i UPSTREAM, članicama pokreta Break Free From Plastic, potvrđuju kako su dezinfekcijska sredstva za kućanstva efikasna i sasvim dovoljna za pranje i održavanje tvrdih površina, poput spremnika, boca i čaša za višekratnu upotrebu.
Plastika jest neophodna u zdravstvu te postoji mnogo razloga zbog kojih se kao materijal koristi za izradu osobne zaštitne opreme. No, postoji velika razlika između takve opreme koja je neophodna za sigurnost liječnika i zdravstvenog osoblja te pakiranja hrane i ostale robe. Unatoč tome, zahvaljujući velikim financijskim sredstvima kojima raspolaže, naftna industrija u medijima stvara i širi mitove o sigurnoj i „higijenskoj“ plastici za jednokratnu upotrebu kako bi ponovo postala prihvatljiva. Nažalost, u tome im pomažu i pojedini političari.
Dakle, evo što trebate znati o plastičnoj ambalaži kada je u pitanju pandemija COVID-19:
Plastična ambalaža nije ni higijenska ni sigurna
Ako izuzmemo medicinska pomagala i zaštitnu opremu, plastika uopće nije siguran i higijenski materijal. Patogene bakterije i virusi na njoj preživljavaju kao i bilo gdje drugdje. Mogu se nalaziti na proizvodu unutar plastičnog pakiranja ili na samom pakiranju. Dakle, u ovom materijalu nema ničeg posebnog ili sigurnog. Dapače, prema ranije objavljenim rezultatima znanstvenih istraživanja, novi koronavirus na plastičnim površinama može preživjeti dva do tri dana, a na kartonu 24 sata.
Stotine zdravstvenih stručnjaka već su potvrdili da se voće i povrće, kao i sva ostala hrana kupljena u plastičnom pakiranju ili bez njega prije konzumacije uvijek trebaju temeljito oprati.
Malo je vjerojatno da ćete se zaraziti virusom iz hrane ili s (plastične) ambalaže
Virus SARS-CoV-2 najčešće se prenosi s osobe na osobu, a prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u, malo je vjerojatno da se može prenijeti putem hrane ili ambalaže. No, trgovine se moraju pridržavati strogih higijenskih pravila pri rukovanju proizvodima, pa je njihovo temeljito pranje u tekućoj vodi i/ili kuhanje sasvim dovoljno za sigurnu konzumaciju.
Neposredno prije uvođenja strogih mjera sprječavanja širenja zaraze i karantena u brojnim zemljama svijeta, ugostiteljski objekti i trgovine počeli su odbijati korištenje čaša i šalica za višekratnu upotrebu kao način zaštite svog osoblja. No, kao što je ranije spomenuto, zdravstveni stručnjaci širom svijeta u ponedjeljak su potpisali zajedničku izjavu u kojoj se navodi kako je redovito pranje čaša i šalica te ostalih spremnika za višekratnu upotrebu sapunom i toplom vodom – odnosno, u idealnom slučaju, u perilici posuđa, dovoljno za uništavanje virusa, ali i zaštitu osoblja. Također, možete tražiti da vam se kava posluži u njihovim metalnim ili keramičkim šalicama, a zatim je jednostavno prelijte u svoju šalicu za višekratnu upotrebu.
Isto vrijedi i za vrećice u trgovinama hranom. Otkad su krenule mjere suzbijanja pandemije, mnogi gradovi i savezne države u SAD-u su pod pritiskom naftne industrije povukle zabrane korištenja jednokratnih plastičnih vrećica, a u nekim je trgovačkim lancima upotreba višekratnih vrećica čak i zabranjena. Zaključuje se kako se među prestrašenim stanovništvom priprema tržište za prodaju više jednokratnih plastičnih proizvoda pod izlikom javne sigurnosti. No, postoji odgovor i na ovaj problem – i kratko pranje višekratnih vrećica vrućom vodom može učinkovito ukloniti viruse i patogene bakterije.
Tko širi dezinformacije?
Odgovor je vrlo jasan - naftne kompanije i industrija plastike koriste krizu! Usred zdravstvene krize petrokemijske tvrtke trude se preokrenuti situaciju u svoju korist, dodatno potičući strah i zabrinutost stanovništva kako bi zaustavili val prosvjeda protiv pretjerane upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda.
Dok se cijeli svijet trudi smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i napustiti njihovo korištenje, neke od najvećih naftnih kompanija na svijetu - Shell, BP, Saudi Aramco i Exxon - ulažu milijarde u proizvodnju plastike te pokušavaju iskoristiti napore rješavanja svjetske zdravstvene krize nametanjem svojih usluga i proizvoda kao „prijeko potrebnih“. Naravno, uz to se svesrdno trude zaustaviti primjenu novih zakona te lobiraju za ukidanje strogih propisa zaštite okoliša.
Novim Greenpeaceovim istraživanjem upravo je otkrivena povezanost petrokemijske industrije s ljudima koji objavljuju i šire dezinformacije o jednokratnoj plastici u medijima i na društvenim mrežama. Krajem travnja izvijestili smo o otvorenom pismu pokreta Break Free From Plastic upućenog Europskoj komisiji. Naime, europska industrija plastike potpuno otvoreno zagovara preinaku ili odgodu provedbe EU Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu, tvrdeći da je plastika „siguran i higijenski materijal“. Srećom, takvi zahtjevi nimalo nisu oduševili potpredsjednika EK Fransa Timmermansa.
Plastika je i dalje pogubna za okoliš, ranjive skupine i zajednice s niskim prihodima
Proteklih nekoliko godina svjedočimo širenju vala prosvjeda protiv korištenja plastike za jednokratnu upotrebu, posebice plastičnih vrećica, slamki, pribora za jelo i cijelog niza proizvoda. Nažalost, onečišćenje plastikom i dalje predstavlja velik problem s pogubnim utjecajem na globalnoj razini, posebno u zajednicama s niskim prihodima, kao i u dijelovima svijeta ili zemalja u kojima živi pretežito crnačko stanovništvo niskog socioekonomskog statusa. Čitav životni ciklus plastike je opasan - od ekstrakcije nafte za njenu izradu, do samog odlaganja.
Osim što svake godine u svjetskim morima i oceanima završavaju milijarde tona plastičnog otpada, proizvodnja plastike i njeno spaljivanje potiču klimatske promjene. Procjenjuje se kako bi do 2050. godine proizvodnja plastike mogla biti odgovorna za gotovo 12 % ukupnog proračuna emisija ugljikovog dioksida na Zemlji. To je ekvivalentno radu 615 elektrana na ugljen – što itekako dokazuje da plastika nije ni čista ni „higijenska“ za naš planet.
No, problem plastičnog onečišćenja ne posustaje: ovogodišnja studija nevladine organizacije Tearfund pokazuje da četiri najveća svjetska proizvođača pića svojim plastičnim otpadom mogu dnevno ispuniti 83 nogometna igrališta u šest zemalja u razvoju! Također, u zemljama poput Velike Britanije, najveći dio nastalog plastičnog otpada još uvijek se izvozi, a zatim završava na otvorenim odlagalištima u zemljama poput Malezije. Tamo se najčešće spaljuje što lokalnom stanovništvu u najboljem slučaju uzrokuje „samo“ respiratorne probleme i glavobolje.
Tijekom aktualne zdravstvene krize trebali bismo dakle donositi odluke isključivo temeljem savjeta zdravstvenih stručnjaka, a ne lobista „prljave“ naftne industrije koja je tijekom povijesti čovječanstvu ipak prouzročila više štete nego koristi.
S.F. / Ekovjesnik
- Pixabay