Štetnost jednokratne plastike zahtijeva iznošenje točnih i provjerenih informacija
„Izjava o higijeni plastičnih vrećica je neutemeljena, a spominjati mogućnost recikliranja u istoj rečenici sa spaljivanjem je krajnje neodgovorno i kontradiktorno.“
Zelena akcija reagirala je u četvrtak na informacije objavljene u prilogu jedne hrvatske nacionalne televizije te ga ocijenila iznimno štetnim i opasnim zbog širenja netočnih informacija o jednokratnoj plastici.
U nastavku u cijelosti prenosimo reakciju i komentare Zelene akcije na navedeni prilog:
„Smatramo iznimno opasnim da se u medijima poput RTL Direkt šire netočne informacije o jednokratnoj plastici koje smo niže u našem komentaru odlučili pobrojati. Direktiva za smanjenje jednokratne plastike korak je u dobrom smjeru te se nadamo da će i novi zakon biti usklađen s njezinim smjernicama pa čak i ambiciozniji s obzirom da je Hrvatska zemlja s velikom i raskošnom obalom, a jednokratni plastični predmeti najčešće završavaju u moru. Pozivamo ministarstvo da što prije objavi nacrt prijedloga zakona kako bi se javnost mogla uključiti u javnu raspravu!
Prva, iznimno manipulativna izjava u prilogu RTL-a, je ona direktora Optiplasta, Danijela Drčića, u kojoj se koristi klasičnim argumentom isticanja resursa potrebnih za proizvodnju papirnatih vrećica i mogućnosti „ponovne upotrebe“ jednokratnih plastičnih vrećica. No, ne spominje višekratne opcije poput platnenih ili pletenih vrećica koje mogu biti izrađene od recikliranih materijala i trajati godinama, uz puno veću mogućnost reciklaže nakon prestanka korištenja.
Sljedeća u potpunosti promašena izjava je ona profesorice FSB-a, Maje Runjić Havstad, u kojoj tvrdi da su plastične vrećice „higijenskije za korištenje i mogu se reciklirati“, iza čega u istoj rečenici ističe kako se također mogu spaliti te da „gore bez problema“. Izjava o higijeni plastičnih vrećica je neutemeljena, a spominjati mogućnost recikliranja u istoj rečenici sa spaljivanjem je krajnje neodgovorno i kontradiktorno. Budući da je tržište za recikliranje tzv. meke plastike u Europi (poput plastičnih vrećica) vrlo neučinkovito i gotovo nepostojeće, ona najčešće završava ili na odlagalištima gdje se stoljećima razgrađuje ili u spalionicama gdje se spaljivanjem u zrak ispuštaju otrovni kemijski spojevi poput furana i dioksina, što nikako nije praksa koju valja promovirati.
Izjava radnice u tvornici plastičnih vrećica nam ukazuje i na društveni aspekt problematike proizvodnje jednokratne plastike te je iz nje sasvim očito kako su ljudi zaposleni u toj industriji zbog nepovoljne ekonomske situacije i kredita osuđeni na takvu vrstu rada. Međutim, ono što industrija plastike pokušava sakriti jest da bi se prelaskom na sustave za ponovnu uporabu otvorila nova radna mjesta, u puno sigurnijim i zdravijim radnim uvjetima, koja su ujedno i ključna u kružnoj ekonomiji kakvu ta industrija navodno zagovara.“
Podsjetimo, pokret Break Free From Plastic je Europskoj komisiji krajem travnja uputio otvoreno pismo u kojem se, između ostalog, ističe kako „industrija plastike nemilosrdno šalje lažne poruke donositeljima odluka i cijeloj svjetskoj javnosti, kapitalizirajući strahove koji proizlaze iz pandemije COVID-19“. Otvoreno pismo su potpisali Delphine Lévi Alvarès, europska koordinatorica pokreta Break Free From Plastic i Von Hernandez, glavni koordinator pokreta, a među brojnim drugim članicama ovog pokreta koje su ga podržale je i Zelena akcija / FoE Croatia (Zero Waste Croatia Network).
Ekovjesnik