Pokrenuta Inicijativa za trajnu zaštitu slatkih voda

Rijeke jugoistočne Europe privukle brojne raftere iz cijelog svijeta

Voda je najveće prirodno bogatstvo naše regije. Dok teče niz nebrojene rijeke i potoke, pruža brojne koristi za ljude i podržava nevjerojatnu biološku raznolikost. Prepoznale su to i stotine raftera iz više od 20 zemalja koji su se ovog tjedna okupili u Banja Luci na Svjetskom prvenstvu u raftingu, izvijestili su iz WWF Adrije.

S ciljem očuvanja slatkovodnih blaga jugoistočne Europe, organizacije The Nature Conservancy (TNC), WWF Adria i Centar za životnu sredinu s brojnim partnerima koji uključuju i rafting klubove, pokrenule su Inicijativu za trajnu zaštitu slatkih voda.

  • Ušće Krupe u Zrmanju, Hrvatska © The Nature Conservancy / Chip Caroon

„Trajnu zaštitu slatkih voda vidimo kao dugotrajnu zaštitu ovih vrijednih ekosustava i svih vrijednosti koje oni imaju. Važno je napomenuti kako samo pažljivim upravljanjem i zaštitom možemo osigurati povećanje biološke raznolikosti uz istovremeno podržavanje svih društvenih vrijednosti koje slatkovodni ekosustavi imaju za cijelu zajednicu. U svom radu nastojimo primijeniti ovaj način razmišljanja kako bismo zaštitili neke od najbolje očuvanih rijeka u svijetu, koje su presudne za živi svijet koji o njima ovisi”, istaknula je Tamara Preininger Horvat iz organizacije The Nature Conservancy (TNC).

Iz godine u godinu, ova inicijativa raste te već imamo nekoliko primjera trajne zaštite u Crnoj Gori i Hrvatskoj. Potaknuti tim uspjesima, uz suradnju s relevantnim institucijama i lokalnim organizacijama, aktivno se radi na uspostavljanju novih riječnih zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

  • Rijeka Neretva u Bosni i Hercegovini © The Nature Conservancy / Chip Caroon

„U Bosni i Hercegovini radimo na zaštiti gornjeg toka rijeke Neretve. Rijeka se odlikuje raznovrsnim staništima u kojima žive brojne rijetke i endemske biljne i životinjske vrste kojima je potrebna hitna zaštita. Zbog toga smo u lipnju 2021. godine pokrenuli inicijativu za uspostavljanjem dva nova zaštićena područja na Neretvi. Dok čekamo rezultate istraživanja, nadamo se kako će upravo ova zaštićena područja biti prvi primjer trajne zaštite slatkih voda u Bosni i Hercegovini”, izjavila je Jelena Ivanić iz Centra za zaštitu životne sredine.

Svjetsko prvenstvo u raftingu sjajan je podsjetnik na sve prilike koje rijeke slobodnog toka pružaju ljudima, ne samo u svrhu rekreacije i opće dobrobiti, nego i održivog razvoja.

„U našem radu na zaštiti rijeka, rafteri i rafting klubovi pokazali su se pravim saveznicima i najboljim ambasadorima za rijeke slobodnog toka. Zajedno želimo promijeniti način na koji ljudi doživljavaju rijeke kako bismo ih ponovno povezali s prirodom i kako bismo osigurali dugotrajnu zaštitu naših najvažnijih prirodnih resursa”, zaključila je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.

  • Rijeka Mrežnica u Hrvatskoj © The Nature Conservancy / Chip Caroon

Dok uživamo u sportskim vještinama sudionika natjecanja, prisjetimo se kako je dokazano da svega dva sata tjedno koja provedemo u prirodi mogu imati značajan pozitivan utjecaj na naše zdravlje, smanjenje stresa i općenito fizičko i psihičko blagostanje. Zbog ovih i mnogih drugih dobrobiti moramo zajedno raditi na zaštiti naših slatkovodnih blaga i pobrinuti se da se njima dobro upravlja, zaključuju u WWF Adriji.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

U Parizu otvoren bazen Austerlitz - podzemna „katedrala“ za pročišćavanje rijeke Seine

U bazenu Austerlitz zapremnine 50 000 m3 pohranjivat će se otpadne i oborinske vode tijekom velikih oborina. Bazen je izgrađen s ciljem postizanja zadovoljavajućeg sanitarnog stanja vode rijeke Seine i omogućavanja održavanja pojedinih plivačkih natjecanja tijekom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u Parizu 2024., ali i povratka pariških kupača u čistu rijeku od ljeta 2025. godine.

Planovi novih plinskih projekata na zapadnom Balkanu ugrožavaju zelenu tranziciju

Planovi za 3,5 milijarde eura novih plinskih elektrana, plinovoda i terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na zapadnom Balkanu prisilili bi zemlje da uvoze daleko više plina nego prije, čime bi se povećalo ekonomske i energetske rizike zelene energetske tranzicije regije, pokazuje novo istraživanje organizacija Global Energy Monitor i Bankwatcha.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER