Planovi novih plinskih projekata na zapadnom Balkanu ugrožavaju zelenu tranziciju
Izgradnja 3,5 milijarde eura vrijednih plinskih projekata na zapadnom Balkanu predstavlja ekonomski i energetski rizik te ugrožava zelenu tranziciju
Planovi za 3,5 milijarde eura novih plinskih elektrana, plinovoda i terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na zapadnom Balkanu prisilili bi zemlje da uvoze daleko više plina nego prije, čime bi se povećalo ekonomske i energetske rizike zelene energetske tranzicije regije, pokazuje novo istraživanje organizacija Global Energy Monitor i Bankwatcha.
Podaci Globalnog praćenja plinskih postrojenja i Globalnog praćenja plinske infrastrukture pokazuju da bi dodatnih 2.442 megavata (MW) planirane plinske infrastrukture dramatično produbilo ovisnost regije o plinu za proizvodnju električne energije, gotovo trostruko povećavajući sadašnji kapacitet od 779 MW. Prva dva LNG terminala za uvoz u regiji - u Crnoj Gori i Albaniji - povećali bi izloženost nestabilnom tržištu LNG-a s više od 0,5 milijardi kubičnih metara kapaciteta uplinjavanja (regasifikacije), dok bi 2.715 kilometara novih plinovoda dovelo plin na zapadni Balkan iz Grčke, Hrvatske i drugih susjednih zemalja.
U 2021. godini, šest zemalja zapadnog Balkana - Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija - potrošile su tek 3,7 milijardi kubičnih metara plina, ili četiri posto potrošnje Njemačke u istoj godini.
Međutim, predloženo proširenje mreže plinske infrastrukture, koje zagovaraju institucije Europske unije i SAD-a, izložilo bi regiju nestabilnosti cijena i nestašicama plina s čime se prošle godine suočio velik dio Europe. Albanija, Crna Gora i Kosovo trenutno nisu povezani s međunarodnim plinskim mrežama te bi nova infrastruktura stvorila potpuno novu ovisnost o plinu.
Istovremeno Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) ponovno upozorava da se planetarno zagrijavanje na 1,5 °C ne može ograničiti ako se nastavi s izgradnjom nove infrastrukture za fosilna goriva. Stoga planirani plinski projekti na zapadnom Balkanu predstavljaju milijarde eura mrtvog kapitala (neiskoristive imovine).
Štoviše, planovi izgradnje nove plinske infrastrukture u regiji, koja ima značajni potencijal iskoristivosti energije sunca i vjetra, predstavljaju dodatnu prepreku za pristupanje Europskoj uniji čije odredbe Ugovora o Energetskoj zajednici zahtijevaju usklađivanje zelenih energetskih ciljeva s onima Europske unije.
„Izgradnja plinske infrastrukture postat će teret za zapadni Balkan. Ili će povećati ovisnost o uvozu i fosilnim gorivima ili će završiti kao neiskoristiva imovina. Ako su EU i njezine banke nešto naučile iz nedavnih problema opskrbe, onda moraju prestati gurati fosilni plin u regiji.“ – kazala je Pippa Gallop, savjetnica za energetiku jugoistočne Europe u Bankwatchu.
„Zemlje diljem svijeta ponovo razmatraju svoje planove za uvoz ovog nestabilnog, prljavog goriva usred globalne energetske krize. Ako se zapadni Balkan odluči na izgradnju nove plinske infrastrukture samo će otežati prijelaz na čistu, domaću i pristupačnu energiju.“ – zaključuje Robert Rozansky, istraživački analitičar u Global Energy Monitoru.
Cjelokupni izvještaj dostupan je na sljedećoj poveznici: GEM-Bankwatch-W-Balkans-Briefing.