Mreža CEE Bankwatch objavila peti izvještaj „Uskladiti ili zatvoriti“
Novi izvještaj „Comply Or Close“ („Uskladiti ili zatvoriti“) ukazuje na porast smrtonosnog onečišćenja zraka i kršenja zakona uzrokovanih radom termoelektrana na ugljen na zapadnom Balkanu u 2022. godini
U 2022. godini smrtonosno onečišćenje zraka uzrokovano radom termoelektrana na ugljen na zapadnom Balkanu dodatno je poraslo u odnosu na 2021. godinu, navodi se u petom izvještaju „Uskladiti ili zatvoriti“ („Comply Or Close“), koji je danas objavila mreža CEE Bankwatch.
Pet godina otkako su na snagu stupila pravila o kontroli onečišćenja prema Ugovoru o Energetskoj zajednici, emisije sumporovog dioksida iz termoelektrana na ugljen uključenih u nacionalne planove za smanjenje emisija (NERP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije još su uvijek 5,6 puta veće od dopuštenih.
Emisije prašine također su porasle u odnosu na 2021. godinu te su prošle godine ukupno bile gotovo 1,8 puta veće od dopuštenih. Ukupne emisije dušikovih oksida također su, prvi put, malo premašile ukupnu granicu dopuštenih emisija zbog nedostatka investicija u smanjenje onečišćenja, povećanih emisija i smanjenja dozvoljenih emisija u NERP-ovima.
TE Bitola B1+2 u Sjevernoj Makedoniji prvi put je postrojenje s najvišim emisijama sumpor dioksida i prašine u regiji, koje su se udvostručile u usporedbi s 2021. godinom. Iako razlozi za ovo drastično povećanje nisu jasni, tome je zasigurno pridonijela upotreba drugačije vrste ugljena.
Ugljevik u Bosni i Hercegovini i Kostolac B u Srbiji, poznati kao dugogodišnji prekršitelji, nastavili su masovno prekoračenje emisija sumpor dioksida unatoč postavljenoj opremi za desulfurizaciju. Još uvijek nije jasno jesu li za to krivi tehnički problemi ili uštede novca i povećanje proizvodnje od strane upravitelja postrojenja. Emisije prašine iz postrojenja Gacko u Bosni i Hercegovini ostale su alarmantno visoke u 2022. godini, i to 12 puta više od dopuštenog!
Onečišćenje zraka nije ni zaobišlo zemlje Europske unije, uključujući Hrvatsku, s obzirom na to da emisije sumpor dioksida mogu putovati i tisuće kilometara. Posljedice nisu pogubne samo za okoliš, već i za ljudsko zdravlje zbog čega organizacije civilnog društva traže od vlada zemalja zapadnog Balkana hitne mjere kako bi se termoelektrane na ugljen zatvorile ili uskladile svoj rad s postojećom legislativom.
Do kraja lipnja, sve zemlje također trebaju predati Nacionalne energetske i klimatske planove (NECP) s planovima za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030., ali i planovima za zatvaranje termoelektrana na ugljen.
„Trenutno su u tijeku dva kontradiktorna trenda: zastarjele elektrane na ugljen u regiji sve su nepouzdanije, ali energetska kriza još je više odvratila vlade i komunalna poduzeća od održive energetske tranzicije. U ovom trenutku 'zatvaranje' izgleda puno vjerojatnije od 'usklađivanja'. Sve zemlje moraju pokazati u svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima da imaju plan, ali u većini slučajeva do sada čak ni nacrt plana nije javno dostupan.“ – izjavila je Ioana Ciuta, kordinatorica za energetiku u mreži CEE Bankwatch.
„Razine onečišćenja na zapadnom Balkanu krajnje su neprihvatljive. Vlade moraju konačno shvatiti ozbiljnost situacije i ne dozvoliti da energetske kompanije donose vlastita pravila. Potreba za smanjenjem onečišćenja te povećanjem energetske učinkovitosti i održivih oblika obnovljive energije veća je nego ikad. Zbog nepravovremenog djelovanja prethodnih godina, sada sve treba raditi duplo brže.“ – poručio je Davor Pehchevski, stručnjak za onečišćenje u mreži CEE Bankwatch.
Podsjetimo, kao dio svojih obveza usklađivanja s Direktivom o velikim postrojenjima za sagorijevanje prema Ugovoru o uspostavi Energetske zajednice, četiri zemlje zapadnog Balkana – Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija – izradile su Nacionalne planove smanjenja emisija (NERP) koji pokrivaju razdoblje od 2018. do 2027. Umjesto da od 1. siječnja 2018. svako veliko postrojenje za sagorijevanje bude u skladu s graničnim vrijednostima emisija iz Direktive, planovi dopuštaju državama da izračunaju nacionalne gornje granice emisija za sumporov dioksid, dušikove okside i prašine te da do 2027. postupno smanjuju svoje ukupne emisije iz odabranih velikih postrojenja za sagorijevanje koji su izgrađeni prije 1992. Godine 2027. sva postrojenja uključena u NERP-ove pojedinačno moraju biti u skladu ne samo s graničnim vrijednostima emisija iz Direktive, već i s dijelom 1. Dodatka V. Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama.
Cjeloviti izvještaj dostupan je na sljedećoj poveznici ComplyOrClose.org.
- Ekovjesnik