Zagađenje iz termoelektrana na ugljen zapadnog Balkana i dalje ogromno, ilegalno i smrtonosno!
Problem onečišćenja zraka ne poznaje državne granice! Objavljen novi izvještaj „Uskladiti ili zatvoriti“ („Comply or close“)!
Termoelektrane na ugljen na području zapadnog Balkana su i u 2021. godini, četvrtu godinu za redom, prekršile legislativu o onečišćenju zraka, ispuštajući pet puta više sumpor dioksida i 1,8 puta više prašine nego što je dozvoljeno, navodi se u izvještaju „Uskladiti ili zatvoriti“ („Comply or close“), koji je danas objavila mreža CEE Bankwatch.
Iako je početak 2018. godine, s primjenom nove legislative, trebao označiti smanjenje smrtonosnog zagađenja zraka, novi izvještaj „Uskladiti ili zatvoriti“ („Comply or close“) pokazuje da su u 2021. godini emisije prašine postrojenja na ugljen, uključenih u nacionalne planove za smanjenje emisija (NERP) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije porasle u odnosu na prethodne godine, dok su emisije samo sumporovog dioksida blago smanjene.
Onečišćenje zraka nije ni zaobišlo zemlje Europske unije, uključujući Hrvatsku, s obzirom na to da emisije sumporovog dioksida mogu putovati i tisuće kilometara. Posljedice nisu pogubne samo za okoliš, već i za ljudsko zdravlje zbog čega organizacije civilnog društva traže od vlada zemalja zapadnog Balkana hitne mjere kako bi se termoelektrane na ugljen zatvorile ili uskladile svoj rad s postojećom legislativom.
>>> Pročitajte još >>> Onečišćenje zraka na Balkanu godišnje uzrokuje 30.000 prijevremenih smrtnih slučajeva
- Beograd / Ivan Aleksić - Unsplash
Termoelektrana Ugljevik iz Bosne i Hercegovine je 2021. godine ponovno emitirala najviše sumporovog dioksida u regiji – 86.774 tone – iako je instalirana oprema za odsumporavanje po cijeni od 85 milijuna eura. Kostolac A2 u Srbiji je 2021. bio najveći zagađivač u smislu prekoračenje pojedinačne granice zagađenja, emitirajući 13 puta više sumporovog dioksida od dozvoljene.
Najveći zagađivač prašinom u 2021. godini bio je TE Gacko iz Bosne i Hercegovine, čije su se emisije više nego utrostručile na 4.960 tona u 2021. godini - više od 16 puta od dozvoljenog nacionalnim NERP-om. Razlozi za ovo ogromno povećanje nisu jasni, navode u mreži CEE Bankwatch.
- Cjeloviti izvještaj „Uskladiti ili zatvoriti“ („Comply or close“) dostupan je putem sljedeće poveznice.
Prošla 2021. godina je završila energetskom krizom u cijeloj regiji zbog opskrbe ugljenom i prekidima u postrojenjima, ali i zbog loših hidroloških uvjeta i visoke cijene uvoza električne energije. Kriza je skrenula pažnju s rješavanja problema zagađenja, što je početkom 2022. godine bio povod da pojedine zemlje produže vijek pojedinih termoelektrana ili ponovno pokrenu projekte otvaranja novih rudnika ugljena.
„Tajništvo Energetske zajednice u 2021. godini otvorilo je predmete za rješavanje sporova protiv Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, ali to nije bilo dovoljno da vlade tih zemalja potakne na rješavanje problema. Dužnost je Europske komisije da udvostruči napore za uvođenje kazni odvraćanja u Ugovor o energetskoj zajednici ako želi da vlade zapadnog Balkana ozbiljno shvate zakonodavstvo Europske unije i zdravlje ljudi.” – izjavila je Pippa Gallop iz mreže CEE Bankwatch.
„Vlade zapadnog Balkana reagiraju na energetsku krizu otvaranjem novih rudnika ugljena i odgađanjem zatvaranja elektrana, ali s takvim zastarjelim postrojenjima kraj ugljena je bliži nego što misle. Hitno je potreban plan B kako bi se smanjio gubitak energije, otvorilo tržišta i ubrzao razvoj održivih oblika obnovljive energije, ali vlade u međuvremenu moraju poduzeti mjere za smanjenje onečišćenja i spašavanje života.” – zaključila je Ioana Ciuta iz mreže Bankwatch.
Ekovjesnik