PČELE

Zagreb od hrvatskog Malog Beča može puno naučiti o poticanju bioraznolikosti i očuvanju pčela

Nakon što smo o pčelarstvu i pčelama u glavnom gradu Austrije razgovarali sa stručnjacima za bioraznolikost iz Grada Beča i pčelarima iz Zemaljskog pčelarskog saveza, nastavljamo s temom poticanja uzgoja medonosnih i zaštite solitarnih pčela te donosimo razgovor sa Sašom Zavrtnikom, dr. med. vet., M.Th., doktorandom na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju Inženjerstvo okoliša na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.

Uz brošuru „Vrtovi koji zuje“ krenite u sadnju biljaka za oprašivače!

U brošuri se predstavljaju biljke za oprašivače koje možete saditi u vašem vrtu, objašnjava se važnost dostupnosti cvijeća kroz čitavu sezonu i kako odabirom biljaka možete pomoći oprašivačima da se nose s klimatskim promjenama. Također, navodi se i kako već ove jeseni sami možete sakupiti sjemenke divljeg cvijeća.

Zašto u Beču nema gladnih pčela?

Bečkoj gradskoj upravi važne su i medonosne i divlje (solitarne) pčele te stoga ulaže goleme napore u ozelenjavanje svih dijelova već prilično zelenog grada, sadnju raznolikog bilja i cvijeća te uklanjanje asfaltiranih površina kako bi se pčelama i ostalim vrijednim oprašivačima omogućio bogat izvor hrane i sigurna staništa. Male vrijedne zujalice mogu se vidjeti diljem Beča, kako u središtu grada, tako i u rubnim zaštićenim područjima, a svoje mjesto našle su i na krovu Gradskog odjela za zaštitu okoliša.

Divlji oprašivači pomažu očuvanju livada

Zabadaf nam se či'matule, čmele i muhe zgubimo!“, apelira Ivana Rojko, biologinja i voditeljica centara za posjetitelje u Međimurskoj prirodi – Javnoj ustanovi za zaštitu prirode.

Livade i travnjaci Parka Helmuta Zilka važan su izvor bioraznolikosti i izuzetno vrijedna staništa pčela

Projekti planiranja urbanog razvoja u uskoj su vezi sa zaštitom vrsta jer su gradske zelene površine, parkovi i šume vrijedna staništa za biljke, životinje i ljude. Podizanje udjela zelenih površina i uklanjanje asfalta u urbanom okruženju uz sadnju raznolikog drveća i bilja pomaže u rješavanju problema gubitka bioraznolikosti, a pritom je važna i najmanja zelena površina koja potiče suživot ljudi s biljkama i životinjama.

Groblja su mjesta žalosti, ali na njima se u isto vrijeme možete diviti raznolikosti života

Praška groblja pozvala su stanovnike glavnog češkog grada da tijekom ljetnih vrućina osvježenje potraže na jednom od gradskih groblja. U suprotnosti s uzavrelim gradskim asfaltom, na grobljima je znatno ugodnije zahvaljujući bujnoj vegetaciji i velikom broju stabala. U Beču se pak građani na grobljima upoznaju s važnostima očuvanja bioraznolikosti i zaštite klime, a na nekim gradskim grobljima stanuju i pčele.