DUšIK

Sve manja raznolikost bilja na livadama, u šumama i planinama

Gubimo sve više biljnih vrsta, dok se neke vrste šire velikim područjem. Novo istraživanje po prvi put dokazuje ubrzan pad biološke raznolikosti u visokim planinama, kao i u šumama te na livadama i pašnjacima u nizinama. Glavni razlog promjena biljnih vrsta su povećane količine dušika u tlu koje su uzrokovane intenzivnom poljoprivredom.

Ove godine rekordna veličina mrtve zone u Meksičkom zaljevu

Svake godine početkom ljeta američki znanstvenici i istraživači objavljuju prognoze nastanka „mrtvih zona“ i štetnog cvjetanja algi u Meksičkom zaljevu, zatim u zaljevu Chesapeake – najvećem estuariju na istočnoj obali SAD-a, površinom nešto većem od Jadranskog mora, te jezeru Erie.

Prva bio-opeka od ljudskog urina

Bio-opeku od ljudskog urina, prvu takvog tipa na svijetu, izradila je Suzanne Lambert, studentica diplomskog studija građevine na Sveučilištu u Cape Townu (UCT) pod vodstvom dr. Dyllon Randalla, čime su predstavljena inovativna rješenja u procesima oporavka otpada.

Kako izmet morskih pasa spašava koraljne grebene

Studija sa Sveučilišta u Kaliforniji daje podrobniji uvid u ulogu morskih pasa ne samo kao predatora, već i kao prijenosnika hranjivih tvari jednom od najproduktivnijih ekosustava na svijetu. Kao pelagijske ribe, morski psi dolaskom u pliće dijelove oceana pripadnicima bentosa igraju ulogu velikih izvora hranjivih tvari poput dušika.

Izmet morskih ptica grije, ali i hladi naš planet

Nova istraživanja o prirodnim procesima bitnima za normalno funkcioniranje i odvijanje života na Zemlji pokazala su da, uz polarne alge i truljenje lišća te ostalog biljnog organskog materijala, izmet morskih ptica u tome igra neočekivanu ulogu. Dokaz o pozitivnom djelovanju nutrijentima bogatog ptičjeg izmeta samo je još jedan dio kompleksne slagalice ekosustava. Učinak guana na okoliš pokriva „nedostatak“ procesa truljenja organskih tvari te djelovanje glacijalnih algi na ledene pokrove.