Kako izmet morskih pasa spašava koraljne grebene
Izmet sivih grebenskih pasa kao gnojivo za tisuće vrsta koje nastanjuju koraljne grebene
Studija sa Sveučilišta u Kaliforniji daje podrobniji uvid u ulogu morskih pasa ne samo kao predatora, već i kao prijenosnika hranjivih tvari jednom od najproduktivnijih ekosustava na svijetu. Kao pelagijske ribe, morski psi dolaskom u pliće dijelove oceana pripadnicima bentosa igraju ulogu velikih izvora hranjivih tvari poput dušika.
Odavno je poznato da morski psi pomažu održavanju koraljnih grebena, ali na koji način i u kojoj mjeri otkrilo se tek sada.
Studija o sivim grebenskim psima (Carcharhinus amblyrhynchos), predatorskoj vrsti koja je uobičajeno povezana s koraljnim okolišem, ali o čijoj se široj ekološkoj ulozi dugo raspravljalo, pokazala je da predatori koriste svoj izmet kako bi prenijeli vitalne nutrijente dobivene hranjenjem u otvorenom moru u plića okruženja koraljnih grebena, doprinoseći cjelokupnom zdravlju ovih krhkih ekosustava.
„Naša studija pokazuje da veliki pokretni predatori, poput morskih pasa, mogu biti izrazito bitan izvor nutrijenata i za najmanja bića grebena poput koralja“, kaže koautorica istraživanja Jennifer Caselle, istraživačka biologinja sa Sveučilišta u Kaliforniji, Znanstvenog instituta za istraživanje mora Santa Barbara. „Uloga morskih pasa kao najvećih predatora vrlo dobro je poznata, ali njihova uloga kao prijenosnika nutrijenata daleko je manje proučena.''
Mapiranje kretanja morskih pasa
Istraživajući u vodama koje okružuju Palmyra Atoll – nacionalno utočište divljih životinja smješteno 1.000 milja južno od Havaja kojim upravljaju US Fish and Wildlife Service i Nature Conservacy, znanstvenici su se koristili akustičnim praćenjem kako bi mapirali kretanje morskih pasa po atolu. Tako su povezali svoja otkrića s prijašnjim saznanjima o prehrambenim navikama morskih pasa u otvorenome moru gdje konzumiraju većinu svoga plijena.
Istraživači su analizirali podatke koje su dobili praćenjem prostornog kretanja i mogli su, po prvi put, procijeniti količine dušika nanesene oko zabačenog, neizlovljavanog grebena Palmyre Atoll pomoću izmeta morskih pasa.
Podaci procjenjuju da ova specifična populacija sivih grebenskih pasa, za čiji se broj jedinki vjeruje da je približan 8.300, pridonosi ukupno 94,5 kg dušika grebenskom ekosustavu svaki dan – iznos koji vjerojatno značajno pridnosi primarnoj proizvodnji grebena.
Hranjenjem u dubokim vodama daleko od obale, morski psi igraju ulogu vektora hranjivih tvari plitkim grebenima. Sa sobom donose bogate izvore hranjivih tvari poput dušika koji zauzvrat djeluju kao gnojivo za tisuće drugih vrsta koje nastanjuju grebene.
Ova važna vrsta u opasnosti je od istrebljenja
Otkrića imaju utjecaja na znanstveno razumijevanje osjetljivih ekosustava koraljnih grebena pa tako i na ekološku važnost sivih grebenskih pasa, kažu znanstvenici. Ta vrsta morskih pasa je trenutno klasificirana kao „vrsta u opasnosti od istrebljenja“ na IUCN-ovoj Crvenoj listi.
„Zajedno s njihovom poznatijom ulogom predatora, naša studija naglašava drugu, manje očitu, ulogu grebenskih pasa u poboljšanju otpornosti ovih krhkih stanovnika oceana i ističe vitalnu važnost u očuvanju ovih i drugih predatora koji love na širokom području“, izjavio je viši koautor David Jacoby s Instituta za zoologiju (Zoological Society) u Londonu.
Studija je objavljena na Procedings of the Royal Society B.
Anamarija Beljan / Ekovjesnik
>>> Pročitajte još >>> Izmet morskih ptica grije, ali i hladi naš planet