UN: Potrebne su hitne mjere u borbi protiv kemijskog onečišćenja
Kako smanjiti štetne utjecaje kemikalija i otpada na ljudsko zdravlje i ekonomiju?
Prema najnovijem izvještaju Ujedinjenih naroda trebaju se provesti hitne mjere u borbi protiv kemijskog onečišćenja, budući da će se svjetska kemijska proizvodnja udvostručiti do 2030. godine.
- Svjetska kemijska industrija je u 2017. godini ostvarila preko 5 trilijuna američkih dolara i predviđa se da će se udvostručiti do 2030. godine.
- Iznos mjera za maksimalno smanjenje nepovoljnih utjecaja kemikalija procjenjuje se na visokih deset bilijuna američkih dolara godišnje.
- Međunarodni ugovori i instrumenti smanjili su rizike pojedinih kemikalija i otpada, ali napredak je nejednolik i postojane su praznine u provedbi.
Prema izvještaju Ujedinjenih naroda objavljenom 11. siječnja, države neće postići međunarodno dogovoreni cilj za smanjenje štetnih utjecaja kemikalija i otpada do 2020. godine, što znači da će se hitne mjere trebati provesti radi smanjenja daljnjeg negativnog utjecaja na ljudsko zdravlje i ekonomiju.
Prema drugom Global Chemicals Outlooku, predstavljenom tijekom Skupština UN-a za okoliš u Nairobiju, trenutna kemijska proizvodnja s kapacitetom od 2,3 bilijuna tona, procijenjena na 5 trilijuna američkih dolara godišnje, udvostručit će se do 2030. godine.
Unatoč obvezama za maksimiziranje koristi i minimiziranje utjecaja ove industrije, opasne se kemikalije nastavljaju ispuštati u okoliš u velikim količinama. One su prisutne u zraku, vodi, tlu, hrani i ljudima. Svijet mora iskoristiti mnoga rješenja koja već postoje i koja su naglašena u izvještaju.
„Hoće li porast kemikalija biti neto pozitivan ili neto negativan za čovječanstvo ovisi o tome kako ćemo upravljati izazovom koji nose kemikalije“, rekla je Joyce Msuya, izvršna direktorica Programa Ujedinjenih naroda za okoliš. „Jasno je da moramo učiniti mnogo više, zajedničkim snagama.“
U izvještaju se navodi da dok međunarodni ugovori i instrumenti smanjuju rizike od nekih kemikalija i otpada, napredak je nejednolik i ostaju pojedine praznine u provedbi. Primjerice, u 2018. godini, više od 120 država nije provelo Globalno usklađeni sustav razvrstavanja i označivanja kemikalija Ujedinjenih naroda.
Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je teret bolesti od odabranih kemikalija na 1,6 milijuna života u 2016. godini, što je vrlo vjerojatno podcijenjeno. Kemijsko onečišćenje također prijeti širokom spektru usluga ekosustava.
S druge strane, iznos mjera za smanjenje štetnih utjecaja procjenjuje se na 10 bilijuna američkih dolara godišnje.
„Otkrića drugog Global Chemicals Outlooka jako su važna za razvoj država“, rekao je David Kapindula iz Zambia Environmental Management Agency, član upravnog odbora za izvještaj. „Naglasak je na nejednolikoj provedbi gospodarenja kemikalijama i otpadom te upućuje na mogućnost proširene razmjene znanja, razvoja kapaciteta i inovativnog financiranja.“
Od farmaceutika do zaštite postrojenja, kemikalije igraju važnu ulogu u modernom društvu i u ostvarenju ciljeva Programa za održivi razvoj do 2030. godine.
Vođeno ekonomskim razvojem, populacijskom dinamikom i drugim svjetskim megatrendovima, kemijsko je tržište diljem raznih industrijskih sektora u porastu.
Primjerice, očekuje se porast za 6,2 % godišnje za kemijsko tržište u građevinskom sektoru između 2018. i 2023. godine.
U međuvremenu, kemijska proizvodnja i potrošnja se prebacuje na gospodarstva u porastu, posebice u Kini. Predviđa se da će Azijsko-pacifička regija nositi dvije trećine svjetske prodaje do 2030. godine. Prekogranična e-trgovina ima porast od 25 % godišnje.
Pesticidi negativno utječu na oprašivače, a prekomjerna upotreba fosfora i dušika u poljoprivredi doprinosi onečišćenju oceana te kemikalije koje se koriste u kremama za sunčanje štete ekosustavima koraljnih grebena. Istraživanja također upućuju na to da ispuštanje pojedinih antimikrobnih sredstava, teških metala i sredstava za dezinfekciju doprinose antimikrobnoj otpornosti.
Međutim, rješenja postoje. Global Chemicals Outlook II navodi da vlade provode pojedine mjere na mnogim kemikalijama. Tvrtke predvodnici unaprjeđuju standarde izvan usklađenosti i održivog upravljanja lancem opskrbe. Potrošači zahtijevaju sve sigurnije proizvode i proizvodnju.
Industrija i poduzetnici razvijaju zelene i održive kemijske inovacije. Znanstvenici popunjavaju podatke koji nedostaju. Sveučilišta mijenjaju način na koji se uči o kemiji. Menadžmentski pristupi, od procjene kemijske opasnosti do upravljanja rizikom i analize životnog ciklusa, također napreduju.
Postoje mogućnosti za povećanje ove inicijative od strane najutjecajnijih skupina poput ulagača, proizvođača, trgovaca, akademika i ministara. To ne bi samo zaštitilo ljudsko zdravlje i okoliš nego bi doprinijelo ekonomiji u iznosu od deset bilijuna američkih dolara godišnje.
Razvoj buduće svjetske platforme za upravljanje kemikalijama i otpadom nakon 2020. godine pruža nove mogućnosti. Kako se navodi u izvještaju, ova okosnica treba ujediniti sve relevantne sektore i sudionike te poticati zajedničke, ambiciozne akcije.
S obzirom na ključnu ulogu zdravog upravljanja kemikalijama i otpadom u borbi protiv gubitka bioraznlikosti, omogućavanja pristupa čistoj energiji i ostvarivanja drugih ciljeva održivog razvoja, postoji mogućnost ujedinjenja ovih i drugih međunarodnih politika.
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik