Još uvijek možemo spasiti polovicu Zemljine kopnene površine

Već odavno nema nikakvih sumnji, ljudski utjecaj drastično mijenja život na Zemlji, priroda se smanjuje i nestaje brzinom bez presedana u ljudskoj povijesti, a izumiranje prijeti čak milijunu biljnih i životinjskih vrsta. No, postavlja se pitanje koliko je Zemljine površine još uvijek zaštićeno od štetnog ljudskog utjecaja?

Sirote ptice pojedu stotine fragmenata plastike na dan

Grozni prizori kitova, morskih kornjača i drugih životinja koje stradavaju zbog našeg plastičnog otpada na najtužniji način ukazuju na razmjere plastične krize. Odavno znamo da plastični otpad ugrožava i velik broj morskih i kopnenih ptica, no nova istraživanja otkrivaju koliko fragmenata plastike svakodnevno progutaju ta divna stvorenja kroz hranu koju jedu.

Podcjenjujemo li količinu mikroplastike u oceanima?

Nakon što je nedavno otkrivena dosad najviša razina mikroplastike na morskom dnu, novo istraživanje pokazuje da u oceanima može biti daleko više mikroplastike nego što je prvotno procijenjeno.

Trećina svjetske populacije mogla bi se do 2070. suočiti sa saharskim vrućinama

Prema novoj studiji nizozemskih znanstvenika, petinom našeg planeta bi do 2070. godine mogle vladati vrućine uobičajene za saharsku pustinju, a oko tri milijarde ljudi morale bi zbog takvih vremenskih uvjeta napustiti svoje domove ili pokušati preživjeti na paklenim temperaturama.

Otkrivena dosad najviša razina mikroplastike na morskom dnu

Međunarodni tim istraživača otkrio je dosad najvišu razinu mikroplastike ikad zabilježene na morskom dnu. Gotovo 1,9 milijuna sitnih čestica plastike prekriva samo jedan četvorni metar u dubinama Tirenskog mora!

Sekvenciran genom virusa COVID-19 izoliran iz pacijenata u Hrvatskoj

Zajednički istraživački uspjeh znanstvenika Instituta Ruđer Bošković, riječkog Medicinskog fakulteta i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u borbi protiv bolesti COVID-19

Građa Hrvatskog prirodoslovnog muzeja seli na novu lokaciju

Zgrada muzeja, smještenog u spomeničkoj gornjogradskoj palači Amadeo, i dalje je neuporabljiva, a građa, s više od milijun primjeraka, od srpnja do prosinca seli se na novu lokaciju u Novom Petruševcu. Kako ne bi došlo do daljnjih oštećenja na zgradi organizirano je podupiranje stubišta i kritičnih mjesta u zgradi.

Bečki stručnjaci u utrci za cjepivo protiv koronavirusa

Istraživanje Medicinskog sveučilišta u Beču „MedUni Wien“ ima dalekosežnu svrhu jer bi nam trebalo pomoći razumjeti kod koga će se i kada nakon infekcije virusom CoViD-19 razviti antitijela.

Dan planeta Zemlje – ovoga puta o klimatskim promjenama

Smatramo da se nalazimo u prijelomnom trenutku povijesti, u trenutku zornog uprizorenja mnogih loših strana naše ovisnosti o fosilnim gorivima. Ovo je trenutak kad se može poduzeti odlučna i dubinska transformacija energetskog sektora prema obnovljivoj i održivoj energetici, što sve glasnije zahtijevaju i građani, poručuju Znanstvenici za klimu.

Klimatska kriza prijeti naglim gubitkom biološke raznolikosti

Budući da se klimatske promjene izazvane ljudskim aktivnostima nastavljaju, rizici za biološku raznolikost će se s vremenom sve više povećavati. Nažalost, buduće projekcije ukazuju nam da je na horizontu potencijalno katastrofalni gubitak globalne biološke raznolikosti, otkriva novo istraživanje znanstvenika s londonskog Sveučilišta UCL.