Još uvijek možemo spasiti polovicu Zemljine kopnene površine
Nova studija predstavlja mogućnosti očuvanja preostalih netaknutih ekosustava na Zemlji
Već odavno nema nikakvih sumnji, ljudski utjecaj drastično mijenja život na Zemlji, priroda se smanjuje i nestaje brzinom bez presedana u ljudskoj povijesti, a izumiranje prijeti čak milijunu biljnih i životinjskih vrsta. No, postavlja se pitanje koliko je Zemljine površine još uvijek zaštićeno od štetnog ljudskog utjecaja?
Kad bismo mapirali Zemlju u potrazi za tragovima koje je čovječanstvo ostavilo u prirodi, koliko netaknutih prirodnih površina bismo još mogli pronaći koje nisu načete urbanizacijom ili uništene zbog korištenja prirodnih resursa, uzgoja poljoprivrednih kultura ili stoke?
Međunarodni tim istraživača predvođen znanstvenicima National Geographic Society-ja i Kalifornijskog sveučilišta u Davisu (UC Davis) u novoj se studiji, objavljenoj u časopisu Global Change Biology, bavio usporedbom četiri različita skupa prostornih podataka kako bi dobio odgovor na ovo pitanje. Temeljem detaljne analize podataka prikupljenih različitim metodologijama i klasifikacijskim sustavima, istraživači su otkrili kako otprilike polovica (48 do 56 posto) Zemljine kopnene površine ipak pokazuje „nizak“ stupanj izloženosti ljudskom utjecaju.
„Iako ljudski utjecaj sve više ugrožava prirodna staništa na Zemlji, posebno u područjima umjerene klime, gotovo polovica Zemljine kopnene površine i dalje ostaje područje bez intenzivnog korištenja velikih razmjera“, tvrdi znanstvenik za zaštitu okoliša dr. Erle Ellis sa Sveučilišta Maryland-Baltimore County (UMBC).
Vrlo niski ljudski utjecaj na svega 20-34 posto Zemljine kopnene površine
Iako se ovom tvrdnjom ističe postojanje golemog netaknutog kopnenog područja koji se još uvijek može staviti pod zaštitu, studija ipak pokazuje ogroman udio Zemljine površine koje je čovječanstvo već zauzelo i iskoristilo.
Prema rezultatima studije, samo oko četvrtine ili točnije 20 do 34 posto Zemljine kopnene površine pokazuje „vrlo niske“ znakove ljudskog utjecaja, a riječ je o najmanje naseljenim dijelovima našeg planeta.
Područja netaknute prirodne divljine s potpuno funkcionalnim ekosustavima izuzetno su važna za opstanak čovječanstva, kako zbog ublažavanja utjecaja klimatskih promjena, tako i zbog recikliranja hranjivih tvari te osiguranja kisika.
„Velik dio dijelova našeg planeta s vrlo malom i niskom izloženošću ljudskom utjecaju sastoji se od hladnih (npr. borealskih šuma, planinskih travnjaka i tundra) ili sušnih (odnosno pustinjskih) područja“, navodi se u studiji.
Manje od jedan posto površina s vrlo niskom izloženošću ljudskom utjecaju odnosi se na travnjake umjerenih područja i tropske šume, dok tropski travnjaci, šume mangrova i planinski travnjaci također zauzimaju manje od jedan posto Zemljine površine koja je identificirana kao područje s vrlo niskim ljudskim utjecajem u svim skupinama razmatranih prostornih podataka.
Drugim riječima, čovječanstvo je urbanizacijom, eksploatacijom šuma, intenzivnom poljoprivredom i drugim djelatnostima najviše utjecalo na dijelove planeta koji su mu pružili bogate i jednostavne mogućnosti za neposredne ljudske potrebe. Za razliku od toga, zapuštena i nenaseljena područja u najtoplijim dijelovima svijeta ili hladna područja s najoštrijim zimama u potpunosti su, srećom, zanemarena.
- Gorje Brooks na sjeveru Aljaske - Borealne šume u Sjevernoj Americi su među najvećim područjima koja imaju relativno nizak ljudski utjecaj (© Jason Riggio / UC Davis)
Možemo sačuvati najmanje 50 posto kopna
Unatoč tome, istraživači tvrde da rezultati studije mogu poslužiti kao pokazatelji koje možemo upotrijebiti za oblikovanje postojećih i budućih nastojanja u očuvanju prirode, sprječavanjem širenja ljudskog utjecaja na područja netaknute divljine uz istodobno oporavljanje područja koja su već previše eksploatirana i izložena najvećoj degradaciji.
„Naša otkrića sugeriraju kako je oko 50 posto kopnene površine našeg planeta izloženo štetnom ljudskom utjecaju te kako je odlučnim globalnim naporima moguće proaktivno sačuvati najmanje 50 posto Zemljinog kopna“, objašnjavaju istraživači.
Studija je provedena za potrebe Konvencije o biološkoj raznolikosti koja se od 15.-18. listopada 2020. trebala održati u Kini, ali je odgođena zbog pandemije COVID-19. Na njoj su predstavnici svjetskih vlada trebali formalizirati sporazum za zaštitu bioraznolikosti, kojim se putem kontrole invazivnih vrsta i smanjenja onečišćenja plastičnim otpadom trebalo zaštititi barem 30 % planeta.
S obzirom na to da se virus SARS-CoV-2 uglavnom smatra zoonotskim patogenom koji se sa životinja proširio na ljude, odgoda ovogodišnje Konvencije još je jedna potvrda važnosti očuvanja bioraznolikosti.
„Rizik od širenja bolesti poput COVID-19 mogao bi se umanjiti zabranom trgovine divljih životinja te minimiziranjem negativnog ljudskog utjecaja i zadiranja u staništa divljih vrsta“, tvrdi stručnjak za zemljopisne informacijske sustave (GIS) Andrew Jacobson s koledža Catawba College u Sjevernoj Karolini.
Odlučno i brzo djelovanje
Osim zaštite divljih staništa u kojima obitava velik broj divljih vrsta, ali i patogena koji nam prijete potencijalnim smrtonosnim infekcijama, istraživači tvrde kako moramo djelovati brzo ako želimo zaštititi i obnoviti površine koje smo do sada oštetili. Pod određenim oblicima zaštite svega je oko 15 posto kopnene površine našeg planeta, kažu istraživači, a netaknuti ekosustavi izvan područja zaštite izloženi su sve bržem uništavanju. Nalazimo se na prekretnici kada to konačno moramo zaustaviti.
Zahvaljujući organizacijama poput Nature Needs Half i Half-Earth Project, svjetskim vladama upućuju se sve glasniji i brojniji pozivi na obvezu stavljanja pod zaštitu 30 posto kopnenih i oceanskih površina Zemlje do 2030., odnosno 50 posto do 2050. godine.
„Rezultati ove studije nas ohrabruju da još uvijek postoji mala mogućnost očuvanja otprilike polovice Zemljine kopnene površine, i to u relativno dobro očuvanom stanju, no samo ako budemo djelovali brzo i odlučno“, kaže biolog i glavni autor studije Jason Riggio.
S.F. / Ekovjesnik