Trećina svjetske populacije mogla bi se do 2070. suočiti sa saharskim vrućinama
Ako se svim snagama ne budemo borili protiv klimatskih promjena, u narednim desetljećima najmanje tri milijarde ljudi bit će primorano na migracije
Prema novoj studiji nizozemskih znanstvenika, petinom našeg planeta bi do 2070. godine mogle vladati vrućine uobičajene za saharsku pustinju, a oko tri milijarde ljudi morale bi zbog takvih vremenskih uvjeta napustiti svoje domove ili pokušati preživjeti na paklenim temperaturama.
Svjetski stručnjaci bave se kolonizacijom Marsa i pronalaženjem nastanjivog planeta sličnog Zemlji, ali za mnoge od nas, očuvanje našeg planeta i svijeta kakvog poznajemo čini se bolje iskorištenim vremenom i resursima.
Ako ne uspijemo smanjiti emisije stakleničkih plinova i dopustimo njihov daljnji porast, preživljavanje bi za velik dio svjetske populacije uistinu mogla postati nemoguća misija. Ova mogućnost učinila bi regije svakog kontinenta potpuno nenastanjivima, a ekstremni vremenski uvjeti ugrozili proizvodnju hrane zbog nemogućnosti korištenja poljoprivrednih zemljišta – posebno područja oko Brazila, sjeverne Afrike i Indije, dok bi se na ogromnim područjima Rusije, Kanade i Arktika postupno razvijala umjerena klima.
Budućnost ljudske klimatske niše
Ova predviđanja temelje se na scenariju prema kojem čovječanstvo ne uspijeva riješiti problem klimatske krize te nastavlja povećavati emisije stakleničkih plinova te su rezultat studije „Future of the human climate niche“ („Budućnost ljudske klimatske niše“) objavljene u ponedjeljak u Zborniku Nacionalne akademije znanosti.
Znanstvenici s nizozemskog Sveučilišta i istraživačkog centra u Wageningenu (WUR) su pri istraživanju koristili mnoštvo povijesnih podataka kako bi otkrili u kakvim su sve uvjetima ljudi živjeli unatrag 6.000 godina. Zaključili su da se ljudi mogu prilagoditi gotovo svim razinama oborina, no u najsušnijim regijama na Zemlji ipak ne mogu opstati. Civilizacija se također prilagodila svim vrstama plodnosti tla, ali vrućine su bile i ostale najveći ograničavajući faktor naseljavanja.
Rezultati studije pokazuju da su ljudi oduvijek „preferirali“ i najbolje napredovali u uskom temperaturnom pojasu gdje se prosječna godišnja temperatura kreće od 11 do 15 Celzijevih stupnjeva. Riječ je o prostoru u kojem najbolje uspijevaju glavni usjevi i stoka potrebni za prehranu stanovništva, a autori ga definiraju kao „klimatsku nišu ljudskog prostora“. To ne znači da nema drugih ograničavajućih čimbenika za napredak čovječanstva, no temperatura je jedan od njegovih ključnih elemenata.
- Predviđanja geografskog pomaka klimatske niše / Izvor: Future of the human climate niche / PNAS
Nažalost, sve to ugrozit će galopirajuće klimatske promjene ako ih ne uspijemo ublažiti. Već primjećujemo kako sve intenzivniji toplinski valovi uzimaju sve više ljudskih života i utječu na smanjenu produktivnost diljem svijeta, no ipak, ljudi su i dalje primorani živjeti na prostorima s izuzetno velikim porastom temperatura, od Phoenixa u SAD-u do Dubaija i New Delhija. Klimatska kriza bi nas s vremenom ipak mogla nadvladati.
Studija koristi scenarij s održavanjem visokih emisija stakleničkih plinova (RCP8.5), koji sa sobom donosi rizik od porasta temperature za više od četiri Celzijeva stupnja do 2100. godine, kako bi otkrili posljedice za definiranu klimatsku nišu. Rezultati nisu nimalo ohrabrujući i pokazuju da će otprilike trećina svjetske populacije, ako ne emigrira, do tada živjeti u područjima s prosječnom godišnjom temperaturom višom od 29 °C.
>>> Pročitajte još >>> U proteklom desetljeću preko 200 milijuna klimatskih izbjeglica
Masovni egzodus
Trenutno u takvim uvjetima živi oko dvadesetak milijuna ljudi, a ona obuhvaćaju manje od jedan posto (0,8 %) Zemljine površine i uglavnom je riječ o području uz Saharu. Tako velike vrućine bi do 2070. godine postale uobičajene na gotovo 20 posto Zemljinog kopna na kojem živi oko tri milijarde ljudi, a oni će – ponovno, ako ne emigriraju, biti primorani na život u uvjetima u kojima čovječanstvu tijekom svog postojanja to nikada nije uspjelo.
Rezultati studije su zaista šokantni: gotovo cijeli Brazil mogao bi postati pretežno nenastanjiv, kao i ogromni dijelovi Bliskog Istoka i Indije, što potvrđuje već nebrojeno puta isticanu činjenicu kako će upravo najsiromašnija područja biti najteže pogođena. Ipak, visoke temperature utjecat će i na razvijene zemlje, posebice jug SAD-a, dijelove Australije i europski dio Mediterana. Zaključak je, također, da će Sjeverna Amerika i Europa itekako osjetiti snažan val migracija, a kada su prošle godine znanstvenici otkrili da će i Sibir do kraja stoljeća postati poželjno mjesto za život, nisu se šalili.
- Širenje područja s izrazito visokim temperatura prema business-as-usual scenariju / Izvor: Future of the human climate niche / PNAS
Masovni egzodus stanovništva potencijalno ugroženih dijelova svijeta je nešto s čime će se svijet morati suočiti ako se ne uspiju smanjiti emisije stakleničkih plinova. One se neće dogoditi iznenada i isključivo za pedeset godina. Umjesto toga, neka područja svijeta će još ranije prijeći temperaturni prag klimatske niše, što će potencijalno pokrenuti i ranije valove migracije.
Rezultati studije ukazuju na nužnost hitnog djelovanja i rješavanja problema emisija, ali i na pravodobnu prilagodbu na klimatske promjene i potencijalne krize. I to ne na ekofašistički, već humani način.
S.F. / Ekovjesnik