U proteklom desetljeću preko 200 milijuna klimatskih izbjeglica

Svake dvije sekunde jedna osoba u svijetu prislijena je napustiti svoj dom zbog posljedica klimatskih promjena

Prema istraživanju neprofitne organizacije Oxfam, zbog ekstremnih vremenskih katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama svake je godine tijekom prošlog desetljeća svoje domove napustilo preko 20 milijuna ljudi!

Oxfamovo istraživanje pod nazivom „Forced from Home: climate-fuelled displacement“ objavljeno je uoči početka 25. konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP25) u Madridu, a njime se proučavao broj klimatskih izbjeglica – stanovništva koje je zbog nepogoda uzrokovanih klimatskim promjenama bilo raseljeno unutar granica svojih domovina u razdoblju između 2008. i 2018. godine. U istraživanju su korišteni podaci vlada više svjetskih zemalja i međunarodnih agencija, kao i medijski izvještaji.

„Danas postoji sedam puta veća vjerojatnost da će se ljudi unutar granica jedne zemlje seliti radi ciklona, poplava i požara nego zbog potresa i erupcija vulkana te tri puta veća vjerojatnost u odnosu na migracije izazvane oružanim sukobima“, navedeno je u istraživanju.

U Oxfamu tvrde kako su ljudi širom svijeta ugroženi posljedicama klimatskih promjena, no opasnostima je ipak najviše izloženo stanovništvo siromašnih zemlja. „Stanovništvo zemalja poput Indije, Nigerije i Bolivije ima preko četiri puta veću vjerojatnost raseljavanja zbog katastrofa i ekstremnih vremenskih uvjeta od stanovništva bogatih zemalja kao što su Sjedinjene Američke Države.“

U istraživanju se navodi kako su u desetogodišnjem razdoblju čak sedam od deset država s najvećim omjerom raseljavanja i ukupnog broja stanovnika bile male otočne države u razvoju, većinom smještene u Tihom oceanu i Karipskom moru.

Oxfam navodi kako je Azija najviše izložena posljedicama klimatskih promjena te da je oko 80 % ljudi koji su se raselili tijekom prošlog desetljeća upravo s tog kontinenta.

„Naše vlade uzrokuju krizu zbog koje milijuni žena, muškaraca i djece iseljavaju iz svojih domova, a najsiromašnije stanovništvo iz najsiromašnijih država svijeta plaća najveću cijenu“, izjavio je Chema Vera, vršitelj dužnosti izvršnog direktora organizacije Oxfam International.

Prijetnja društvenoj stabilnosti

Istraživači navode kako se tijekom prošlog desetljeća broj ekstremnih vremenskih katastrofa povećao pet puta. U izvještaju se navodi da s porastom broja ljudi koji su zbog vremenskih katastrofa prisiljeni napustiti svoje domove značajno rastu i povećavaju se troškovi i prijetnje društvenoj stabilnosti i to u državama koje ne raspolažu dostatnim sredstvima za borbu s problemom sve češćeg raseljavanja svog stanovništva.

Svjetske ekološke i razvojne grupe stoga pokušavaju uspostaviti fond koji će ugroženim državama pomagati u borbi s toplinskim valovima, poplavama i olujama koje su sve gore zbog vremenskih uvjeta i sve veće razine mora. Siromašne zemlje koje su najviše izložene ovom problemu trebale bi od sljedeće godine primati 100 milijardi američkih dolara godišnje kako bi se pripremile za buduće udare, ali još uvijek ne postoje konkretne odredbe za već nastale „gubitke i štetu.“

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Klimatska kriza: „Najgore tek slijedi“

Klimatske promjene iz temelja će preoblikovati život na Zemlji u sljedećim desetljećima, čak i ako uspijemo zauzdati emisije stakleničkih plinova koje zagrijavaju naš planet, navodi se u nacrtu izvješća UN-ovih savjetnika za klimu o čemu je u utorak izvijestio AFP.

Deset katastrofa koje su 2018. stajale više od milijardu dolara

Od požara u Kaliforniji do poplava u Japanu – godina na izmaku jasno nam je pokazala da klimatske promjene nisu samo prijetnja budućnosti. Oni kojima to još nije jasno trebali bi proučiti izvješće dobrotvorne organizacije Christian Aid koje upozorava na najrazornije ekstremne vremenske nepogode u 2018. godini i visinu materijalnih šteta.

Ekstremni porast razine mora doživjet ćemo znatno prije 2050.

Ekstremno podizanje razine mora, koje se dosad događalo jednom u stotinu godina, ubuduće bi se moglo ponavljati svake godine i to najkasnije do 2050. godine. U najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) stoji kako će time biti ugrožene mnoge svjetske obale i to bez obzira na to hoće li se ograničiti globalno zatopljenje i emisije stakleničkih plinova ili ne.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER