Deset katastrofa koje su 2018. stajale više od milijardu dolara

Godinu su obilježile mnoge nepogode uzrokovane klimatskim promjenama

Od požara u Kaliforniji do poplava u Japanu – godina na izmaku jasno nam je pokazala da klimatske promjene nisu samo prijetnja budućnosti. Oni kojima to još nije jasno trebali bi proučiti izvješće dobrotvorne organizacije Christian Aid koje upozorava na najrazornije ekstremne vremenske nepogode u 2018. godini i visinu materijalnih šteta.

Izvješće dobrotvorne organizacije Christian Aid pod nazivom „Counting the Cost: A Year of Climate Breakdown“ (Procjena štete: godina klimatskog sloma), objavljeno u četvrtak, dana 27. prosinca, donosi pregled deset najrazornijih vremenskih nepogoda koje su obilježile ovu godinu i uzrokovale materijalnu štetu veću od milijardu dolara. Četiri najrazornije stajale su više od sedam milijardi dolara!

„Ovo izvješće pokazuje nam da klimatske promjene imaju velik i razoran utjecaj na mnoge ljude širom svijeta te ugrožavaju njihove živote i imovinu“, izjavio je dr. Kat Kramer iz organizacije Christian Aid za BBC News. „Velika nepravda je u tome što ljudi koji su najviše izloženi djelovanju klimatskih promjena uglavnom pripadaju siromašnoj populaciji i najmanje su doprinijeli krizi klimatskih promjena.“

Autori izvješća potvrdili su kako, posebno u zemljama u razvoju, ekstremne vremenske nepogode rezultiraju ugrožavanjem života i velikim ljudskim žrtvama, koje su neusporedive s istovremeno prouzročenim materijalnim štetama. Nadalje, neke od opasnosti povezanih s klimatskim promjenama, kao što su dugotrajne suše ili porast razine mora, postupno se tijekom vremena dodatno pogoršavaju. Autori su također upozorili kako bi iznosi materijalnih šteta, uzrokovani nepogodama na koje su se usredotočili, mogli čak biti preniski, budući da su neki iznosi pokrili samo osigurane gubitke i nisu uzimali u obzir gubitak produktivnosti. Izvješće nam svakako daje dramatičan sažetak godine u kojoj se klimatske promjene nisu mogle ignorirati.

„Globalna klima postaje sve ekstremnija i to se događa pred našim očima, a jedina stvar koja može zaustaviti eskalaciju ovog destruktivnog trenda je brz pad emisija ugljika“, rekao je dr. Michael Mann sa Sveučilišta Penn State.

U nastavku navodimo deset najskupljih vremenskih nepogoda uzrokovanih klimatskim promjenama u 2018. godini.

 

Uragani Michael i Florence, SAD

Štete koje su uzrokovali uragan Florence, koji je poplavio američke savezne države Sjevernu i Južnu Karolinu, i uragan Michael koji se sručio na Floridu, stajali su 17, odnosno 15 milijardi dolara. Uragan Florence donio je rekordne količine kišnih padalina u Sjevernoj i Južnoj Karolini te je zabilježen kao treća najopasnija oluja koja je ikada pogodila SAD, dok je uragan Michael bio najjača oluja koja je ikad pogodila Floridu. Oba su uzrokovana klimatskim promjenama, koje su dodatno osnažile atlantske uragane, a uragan Florence učinilo 50 % vlažnijim nego što bi to inače bio.

Posljedice uragana Florence u Sjevernoj Karolini, rujan 2018. / Foto: Joe Raedle

Požari u Kaliforniji, SAD

Požar Camp Fire, nazvan prema cesti Camp Creek Road, odakle se počeo širiti dana 8. studenog, bio je najsmrtonosniji i najrazorniji požar u povijesti Kalifornije i uzrokovao je štetu od 7,5 do 10 milijardi dolara. Proširio se površinom od 62,053 hektara te prouzročio najmanje 86 smrtnih slučajeva. Nažalost nije bio i jedini – i drugi su požari ove godine također izazvali pustoš i izazvali velike materijalne štete. Tako se požar Woolsey u južnoj Kaliforniji proširio površinom od 39,234 hektara te uzrokovao evakuaciju više od 295.000 ljudi i štetu od 1,5 do 3 milijarde dolara. Klimatske promjene odgovorne su za vruće i suhe uvjete koji posljednjih godina izazvaju sve veći broj opasnih požara u zapadnom dijelu SAD-a.

Požar Camp Fire buknuo je u rano jutro 8. studenog oko 140 km sjeverno od Sacramenta / Foto: NASA (Joshua Stevens) – Wikimedia Commons

Toplinski val i suša u Europi

Veliki toplinski val i suša u sjevernoj i srednjoj Europi ovog ljeta stajali su osiguravatelje najmanje 7,5 milijardi dolara. Vrućina je srušila rekorde diljem Europe i odnijela živote gotovo 1.500 osoba u Francuskoj, 250 u Danskoj i 23 u Kataloniji. Znanstvenici su zaključili da su klimatske promjene više nego udvostručile šansu pojave velikog toplinskog vala, posebice na sjeveru Europe.

Južni vrh švedske planine Kebnekaise izgubio je tijekom srpnja čak četiri metra snijega i leda / Wikimedia Commons

Poplave u lipnju i srpnju / tajfun Jebi, Japan

Japan se u lipnju i srpnju suočio s nezapamćenim poplavama koje su uzrokovale štetu u visini od 7 milijardi dolara, a tajfun Jebi je u kolovozu nanio dodatne štete koje se procjenjuju na iznos između 2,3 i 5,5 milijardi dolara. Tijekom ranog ljeta poplave i klizišta ubili su najmanje 230 ljudi, dok je tajfun Jebi - najmoćniji u posljednjih 25 godina, ubio 11 osoba.

Tajfun Jebi odnio je 11 života / Foto: YouTube Screenshot

Suša u Argentini

Najgora suša u posljednjih 50 godina izazvala je gospodarstvu ove južnoameričke zemlje recesiju i štetu u vrijednosti od 6 milijardi dolara. Uzrokovana je ispodprosječnim padalinama od kraja 2017. do travnja ove godine te je smanjila prinos soje i kukuruza za 31 posto, odnosno 20 posto u odnosu na prošlu godinu.

Suša u Argentini je smanjila prinos soje i kukuruza / Foto: mercopress.com

Tropska oluja Rumbia i poplave u u lipnju i srpnju, Kina

Poplave koje je u kolovozu prouzročila tropska oluja Rumbia stajale su Kinu 5,4 milijarde dolara, a ranije ljetne poplave već su izazvale štetu od 3,9 milijardi dolara. Kina će štetama od poplava uzrokovanih klimatskim promjenama izgubiti više od bilo koje druge zemlje jer se rizik dodatno povećava u njenim izrazito naseljenim i gospodarski važnim obalnim i istočnim regijama. Ukupni iznos ovih šteta mogao bi u narednih 20 godina doseći vrtoglavu svotu od 389 milijardi dolara.

Tropska oluja Rumbia prouzročila je ogromne štete u Kini / Foto: VCG Photo

Suša u istočnoj Australiji

Suša koja je na istoku Australije trajala većinu 2018. godine mogla bi gospodarstvu zemlje prouzročiti štetu u visini od 5,8 do 9 milijardi dolara. Očekuje se kako će žetva pšenice biti najniža u posljednjih deset godina, a znanstvenici predviđaju da će suše u Australiji postati još ekstremnije ako emisije stakleničkih plinova nastave rasti.

Žrtve suše u Australiji su i životinje / Foto: AFP

Poplave u Indiji

Jugozapadna savezna indijska država Kerala, inače plodni priobalni pojas koji se naglo spušta sa Zapadnih Gata, u kolovozu je pretrpjela najgore poplave u posljednjih 80 i više godina. Šteta od poplava procjenjuje se na 3,7 milijardi dolara, a osim toga poginulo je preko 500 osoba i uništeno više od 10.000 kuća. Klimatske promjene povećavaju vjerojatnost obilnih kišnih padalina, a Indija je posebno ugrožena.

Najgore poplave u Kerali u posljednjih 80 godina / Foto: PTI

Suša u Cape Townu, Južna Afrika

Najgora suša u Cape Townu zabilježena je početkom 2018. godine, a grad je stajala najmanje 1,2 milijarde dolara. Cape Town je jedva izbjegao najgori scenarij potpunog gubitka vode zahvaljujući restrikcijama u potrošnji vode, ali i prisustvom policijskih snaga na ulicama i nemilosrdnim javnim sramoćenjem svih građana koji se ne pridržavaju strogih mjera štednje vode.

Nakon tri godine intenzivne suše, glavni grad Južnoafričke Republike samo nepuna dva mjeseca djele od tzv. "Nultog dana" kada će gradska uprava zatvoriti dovod vode za većinu domova i tvrtki / Creative Commons

Tajfun Mangkhut, Kina i Filipini

Tajfun Mangkhut, ekvivalent uragana kategorije 5, ovog je rujna opustošio Kinu i Filipine te prouzročio štetu između jedne i dvije milijarde dolara. Na Filipinima je život izgubilo 127 osoba, šest u Kini, a uništeno je oko 10.000 domova. Topliji oceani i atmosferske temperature povećavaju brzinu vjetra i količinu oborina u olujama poput Mangkhuta, čime uzrokuju velike materijalne štete, ali i ljudske žrtve.

Na Filipinima je život izgubilo 127 osoba / Foto: Aaron Favila / AP Photo

  • S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Klimatska kriza: „Najgore tek slijedi“

Klimatske promjene iz temelja će preoblikovati život na Zemlji u sljedećim desetljećima, čak i ako uspijemo zauzdati emisije stakleničkih plinova koje zagrijavaju naš planet, navodi se u nacrtu izvješća UN-ovih savjetnika za klimu o čemu je u utorak izvijestio AFP.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER