Ekstremni porast razine mora doživjet ćemo znatno prije 2050.
Objavljen je „Poseban izvještaj o oceanima i kriosferi u promjenjivoj klimi“ Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC)
Ekstremno podizanje razine mora, koje se dosad događalo jednom u stotinu godina, ubuduće bi se moglo ponavljati svake godine i to najkasnije do 2050. godine. U najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) stoji kako će time biti ugrožene mnoge svjetske obale i to bez obzira na to hoće li se ograničiti globalno zatopljenje i emisije stakleničkih plinova ili ne.
Procjenom stanja u svjetskim oceanima, ledenom pokrivaču i ledenjacima koji reguliraju klimu te nas opskrbljuju vodom i kisikom znanstvenici su zaključili da se neke posljedice klimatske krize više se ne mogu izbjeći – od sve intenzivnijih oluja do otapanja permafrosta i ubrzanog nestanka života u moru. Prema najgorim predviđanjima, koje nitko ne želi javno spominjati, bez provođenja hitnih mjera za smanjivanje emisija fosilnih goriva svijet će pogoditi porast razine mora i to za više od četiri metra što će bespovratno promijeniti kartu svijeta i izravno ugroziti živote milijardi ljudi.
U „Posebnom izvještaju o oceanima i kriosferi u promjenjivoj klimi“ Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) oceana i kriosfere, objavljenom jučer u Monaku i odobrenom od strane 193 države članice, tvrdi se kako „svi ljudi na Zemlji izravno ili neizravno ovise o oceanu“, ledenom pokrivaču i ledenjacima koji reguliraju klimu te nas opskrbljuju vodom i kisikom. No, sve to sada je ugroženo dosad neviđenim i opasnim promjenama izazvanim globalnim pregrijavanjem.
Porast razine mora znatno se ubrzava otapanjem leda na Grenlandu i Antarktiku, a svjetska mora i oceani postaju sve toplija i kiselija, uz sve veće pomanjkanje kisika. Prema izvještaju IPCC-a, svi će se ovi trendovi nastaviti do kraja stoljeća.
Štete će se godišnje mjeriti u bilijardama dolara!
Polovica svjetskih gradova, i to onih najvećih, nalazi se uz obale i u njima žive oko dvije milijarde ljudi. Čak i kad bi se globalno zatopljenje ograničilo na samo dva Celzijeva stupnja, znanstvenici predviđaju da će porast razine mora prouzročiti štete koje će se svake godine mjeriti u bilijardama dolara i pokrenuti migraciju milijuna ljudi!
„Budućnost zajednica na niskim obalama gdje živi preko 680 milijuna ljudi prilično je sumorna“, izjavio je Jonathan Bamber, profesor na Sveučilištu u Bristolu koji nije jedan od autora izvještaja IPCC-a. „Posljedice ćemo ipak osjetiti svi. Ugrožena je budućnost cijelog čovječanstva i društvenog poretka.“
Nove IPCC-ove projekcije vjerojatnog porasta razine mora do kraja ovog stoljeća veće su od onih iz 2014. godine, kada se još nije računalo s neočekivano brzim topljenjem leda na Antarktiku. Čak i bez smanjenja emisija ugljika, očekuje se da će razina mora porasti između 61 i 110 centimetara ili desetak centimetara više od ranijih predviđanja. Istraživanja pokazuju da taj dodatni porast od desetak centimetra znači i dodatnih deset milijuna ljudi izloženih poplavama.
Dramatične posljedice
IPCC u izvještaju ipak razmatra samo vjerojatni raspon porasta razine mora, a ne i najgori mogući scenarij. Naime, prema nedavnoj analizi koju je vodio upravo Jonathan Bamber, zaključeno je kako bi do 2100. godine razina mora mogla porasti i do 238 cm, čime bi bili potopljeni mnogi veliki gradovi širom svijeta.
„To je vjerojatnost koja se ne može isključiti“, rekla je Zita Sebesvari sa Sveučilišta Ujedinjenih naroda, glavna autorica izvještaja IPCC-a. Sebesvari tvrdi da je porast razine mora između 29 i 59 centimetara neizbježan čak i ako se drastično srežu emisije stakleničkih plinova. „Dovoljno je dramatično ako prihvatimo činjenicu da će razina mora porasti za jedan metar do 2100. godine, no moramo biti svjesni kako ćemo stići i do porasta od četiri metra do 2300. godine. To jednostavno nije opcija koju možemo prihvatiti.“
„Ekstremni utjecaji na razinu mora osjetit će se na mnogim mjestima i to vrlo brzo i znatno prije 2050. godine“, kaže Sebesvari. „Ekstremni porasti razine mora, kakvi su se dosad događali jednom u stotinu godina, sigurno će se ponavljati barem jednom godišnje na mnogim mjestima svijeta do 2050. godine“, zaključuje Sebesvari.
Sve topliji oceani utjecat će na sve češće pojave snažnih tropskih oluja, još jače vjetrove i znatno veće količine oborina, navodi se u izvještaju IPCC-a. Primjerice, klimatske promjene su znatno utjecale na nezapamćeno djelovanje uragana Harvey, koji je uzrokovao katastrofalne poplave. Ugroženi su brojni morski organizmi poput algi i drugih važnih ekosustava, a očekuje se kako će se do 2100. godine i do 20 puta povećati broj morskih toplinskih valova koji struje poput podvodnih požara.
Bez vode će ostati dvije milijarde ljudi
Prema IPCC-u, očekuje se i dvostruko češća pojava ekstremnih toplinskih valova i poplava kakve nam je donio El Niño, a koraljni grebeni, kao izuzetno važni rasadnici morskog života, pretrpjet će velike gubitke i potpuno nestati na pojedinim lokacijama. Isto tako, ako odmah drastično ne smanjimo emisije stakleničkih plinova, sve toplija i kiselija mora s pomanjkanjem kisika utjecat će na smanjenje morskog života za 15 %, a ribarstvo će se srezati za četvrtinu.
U izvještaju IPCC-a navodi se, također, sve veće smanjenje arktičkog leda uzrokovano globalnim zatopljenjem jer izloženi tamniji ocean apsorbira više sunčeve topline od visoko reflektirajućeg leda. Ovog ponedjeljka znanstvenici su objavili da se arktički morski led 2019. godine smanjio na drugi najniži stupanj tijekom 41-godišnjeg satelitskog praćenja. Ugroženi su i planinski ledenjaci koji su glavni izvor vode za dvije milijarde ljudi, a istovremeno se povećavaju i klizišta. Trećina velikog Himalajskog gorja već je osuđena na propast, a preostale dvije trećine će nestati ako se ne smanje emisije.
IPCC posebno ističe problem otapanja leda u tundrama i pojave velikih šumskih požara na krajnjem sjeveru planeta. Već sada je ugrožena četvrtina permafrosta, a ne smanje li se emisije stakleničkih plinova, nestat će i više od 70 % naslaga leda što će utjecati na potencijalno oslobađanje stotina milijardi tona ugljikovog dioksida i metana.
„Taj nas rizik odvodi daleko iznad točke u kojoj se klimatske promjene mogu lako ograničiti“, rekao je za Guardian Richard Black, direktor britanske neprofitne organizacije Energy and Climate Intelligence Unit (ECIU). „Ipak, u izvještaju IPCC-a za 2018. zaključeno je da svjetske vlade itekako mogu dovoljno brzo smanjiti emisije i ograničiti globalno zatopljenje do 1,5 °C ako to odluče. Nitko ne može tvrditi da nije svjestan ni opasnosti od neslućenih razmjera klimatskih promjena, niti izvedivosti njihovog sprečavanja.“
Vrijeme je za klimatsku uzbunu
Anne Hidalgo, gradonačelnica Pariza i predsjedateljica klimatske koalicije vodećih gradova svijeta C40, rekla je da je izvještaj IPCC-a šokantan. „Otprilike 1,9 milijardi ljudi i više od polovice svjetskih velegradova u ozbiljnoj su opasnosti ako odmah ne djelujemo. Nekoliko gradova, u kojima žive stotine tisuća ljudi, već nestaju pod vodom. Tako već sada izgleda klimatska kriza.“
Taehyun Park iz organizacije Greenpeacea istočne Azije kaže kako je „znanost ohrabrujuća i uvjerljiva, a klimatske promjene odvijaju se mnogo brže nego što se predviđalo što zahtijeva hitnu reakciju svjetskih čelnika kako bi se spriječile najteže posljedice za naš planet.“
„Osim smanjenja emisija fosilnih goriva, priprema za neizbježne utjecaje klimatskih promjena također je od izuzetne važnosti“, rekla je Zita Sebesvari, „i to posebno u siromašnijim zemljama kojima nedostaju sredstva za izgradnju zaštita od mora, premještanje naselja ili obnovu zaštitnih obalnih močvara.“
„Sada je potrebno hitno poduzeti akcije kako bismo osigurali obale za našu djecu i generacije koje dolaze. Osobno sam snažno motivirana jer imam dvoje djece koja prate moj rad i akcije koje poduzimamo za zaštitu klime“, zaključuje Sebesvari.
S.F. / Ekovjesnik