Usvojen konačni paket mjera „Čista energija za sve“
32 % energije do 2030. mora dolaziti iz obnovljivih izvora, a građani će moći lakše proizvoditi i prodavati vlastitu energiju
Zastupnici u Europskom parlamentu danas su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojili konačni paket mjera „Čista energija za sve“ o novim ciljevima EU-a za korištenje obnovljivih izvora energije i veću energetsku učinkovitost te pravno obvezujuće smjernice za ispunjenje ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma. Energetski paket sadrži dvije direktive i Uredbu o upravljanju energetskom unijom.
Prema novim pravilima najmanje 32 % energetske potrošnje u EU-u do 2030. godine mora biti iz obnovljivih izvora, kao što su sunce i vjetar. Države članice također trebaju osigurati da najmanje 14 % goriva u sektoru prometa dolazi iz obnovljivih izvora. Energetsku učinkovitost do 2030. treba povećati za 32,5 % i olakšati kućanstvima da samostalno stvaraju, spremaju i troše zelenu energiju. Prema novim pravilima građani i poduzeća uštedjet će na potrošnji, a osim manjih računa za struju doprinijet će smanjenju emisija stakleničkih plinova.
„Znatno veća upotreba obnovljivih izvora energije do 2030. dobar je početak zelene energetske tranzicije koja promiče inovacije i stvara radna mjesta u budućnosti. Direktiva o energetskoj učinkovitosti korak je u pravom smjeru s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti od 32,5 % do 2030. godine koja će osigurati snažniju zaštitu klime, bolju kućnu izolaciju i korištenje uređaja za uštedu energije što na kraju dana znači više novca u džepovima građana i smanjenje energetskog siromaštva. Europska komisija očekuje 840.000 novih radnih mjesta u građevinskom sektoru, u razvoju i proizvodnji kućanskih aparata za uštedu energije te u znanosti i istraživanju. Klub zastupnika Zelenih također je uspio osigurati da obvezujući cilj od 0,8 % godišnje stope uštede energije za krajnje potrošače diljem EU-a stvara sigurnost ulaganja u nove tehnologije.“ – komentirao je Davor Škrlec, zastupnik Zelenih/ESS-a i član Odbora za industriju, istraživanje i energiju.
Po prvi put, Europska unija je napravila korak u smjeru ukidanja specifičnih biogoriva koja pridonose deforestaciji. Pritisak lobija od vlada Indonezije, Malezije i Tajlanda i industrije palminog ulja odgodio je ukidanje palminog ulja kao biogoriva do 2023. godine.
„Potrebna nam je hitna akcija za zaustavljanje uništavanja šuma i uništavanja staništa povezanih s proizvodnjom biogoriva na bazi hrane. Srećom, uspjeli smo osigurati da više ne postoji izravni europski poticaj koji potiče upotrebu ove vrste goriva“, dodaje Škrlec.
Države članice moraju osigurati da potrošač ima pravo postati proizvođač i potrošač vlastite energije iz obnovljivih izvora koji može generirati obnovljivu energiju za vlastitu potrošnju, pohraniti i prodati višak proizvodnje te primati naknadu za vlastitu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora koja ulazi u mrežu. Također, potrošač ne smije biti podvrgnut nikakvoj naknadi za vlastitu energiju do 2026. godine s određenim ograničenim izuzećima koja su predviđena nakon toga.
Usvajanjem Uredbe o upravljanju energetskom unijom, države članice morat će razviti dugoročne klimatske i energetske strategije koje pridonose ostvarenju cilja zadržavanja globalnog zatopljenja na 1.5 °C, odnosno znatno ispod 2 °C. Komisija do 1. travnja 2019. godine mora izaći s prijedlogom dugoročne strategije za smanjenje stakleničkih plinova u skladu s Pariškim sporazumom.
Nakon današnjeg glasanja u Europskom parlamentu čeka se odobrenje Vijeća EU-a te će novi zakon stupiti na snagu 20 dana nakon datuma objavljivanja u Službenom listu Europske unije. Države članice morat će uključiti nove elemente direktiva u nacionalna zakonodavstva do 30. lipnja 2021.
Europski parlament / Ekovjesnik