Recikliranjem aktivnog mulja do ekološki i ekonomski održivih opeka
Ekološki prihvatljive opeke napravljene od nusprodukta obrade otpadne vode
Milijuni tona aktivnog mulja diljem svijeta nakupljaju se u spremnicima postrojenja za obradu otpadne vode i čekaju na svoju obradu. Potaknuti ovom činjenicom, australski znanstvenici pronašli su rješenje kako reciklirati rastuće svjetske zalihe aktivnog mulja i potaknuti održivost u građevinskoj industriji.
Slabo adekvatno zbrinjavanje aktivnog mulja
Pri obradi komunalne otpadne vode na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, nakon procesa sekundarne ili biološke obrade zaostaje tzv. aktivni mulj, kruta smjesa mikroorganizama i nerazgrađenih organskih i anorganskih tvari iz otpadne vode. Takav se materijal nakon izdvajanja iz procesa obično suši i odlaže u spremnike.
Iako se dio aktivnog mulja u nekim zemljama koristi kao gnojivo u poljoprivredi, većina ovog nusprodukta samo se gomila u spremnicima ili odvozi na odlagališta. Međutim, australski znanstvenici odlučili su u potpunosti iskoristiti svojstva aktivnog mulja te bi se on uskoro mogao naći u ekološki prihvatljivoj glinenoj opeci.
Vođen izvanrednim profesorom Abbasom Mohajeranijem, tim s Australskog sveučilišta RMIT, nedavno je napravio niz glinenih opeka koje sadrže od deset do 25 posto aktivnog mulja, a njihovo istraživanje nedavno je objavljeno u časopisu Buildings. Uz prethodno razvijene opeke koje sadrže opuške cigareta, Mohajerani sada nastoji smanjiti i utjecaj aktivnog mulja na okoliš.
Abbas Mohajerani s primjerkom ekološki prihvatljive glinene opeke / Foto: RMIT
Korisna svojstva cigli s aktivnim muljem
Kako su tako napravljene opeke poroznije od konvencionalnih, one imaju manju toplinsku provodljivost. To znači da bi njihovim eventualnim korištenjem u građevinskoj industriji interijeri gubili manje topline.
Osim toga, kako u svom sastavu sadrže određeni udio organske tvari, potrebna je manja količina energije za njihovu proizvodnju, odnosno pečenje. Kao rezultat toga, tvornice koje bi ih proizvodile znatno bi smanjile svoj ugljični otisak te bi postigle uštede energije.
Istraživači RMIT-a također su primijetili da 43 do 99 posto teških metala prisutnih u aktivnom mulju ostaje zarobljeno unutar opeke, čime je spriječen njihov ulazak u okoliš – naime, koncentracije teških metala koje su se „oslobodile“ iz cigle prilikom testiranja nisu bile značajne.
Komercijalizacija korištenja aktivnog mulja u proizvodnji opeka smanjila bi potrebu za iskopavanjem gline potrebne za izradu konvencionalnih opeka. Međutim, valja napomenuti da kemijski sadržaj aktivnog mulja može značajno varirati, ovisno o svojstvima otpadnih voda i potrebnom stupnju njihovog pročišćavanja. Imajući to na umu, Sveučilište navodi da će prije komercijalizacije biti potrebna daljnja detaljnija istraživanja, iako su, što se toga tiče, opeke već prošle testove tlačne čvrstoće.
Barbara Kalebić / Ekovjesnik